Amerika Yohereje Ubwato Bukomeye bw’Intambara hafi ya Iran, Umwuka wa Politiki n’Umutekano Urushaho Kumera Nabi
Leta Zunze Ubumwe za Amerika zakajije ingamba z’umutekano mu Burasirazuba bwo Hagati, zohereza ubwato bukomeye bw’intambara USS Abraham Lincoln, bumwe mu bwato bunini kandi bugezweho mu ngabo zo mu nyanja za Amerika, hafi y’inkombe za Iran. Iyi ntambwe ifatwa nk’iy’ingenzi mu kongera ubushobozi bwa Washington bwo kwirinda no gukoresha ingufu za gisirikare mu gihe byaba ngombwa, mu bihe by’umwuka mubi urushaho gukara hagati ya Amerika na Iran.
Amakuru yatangajwe n’abayobozi babiri bakuru ba Amerika baganiriye n’ikinyamakuru Reuters agaragaza ko kohereza ubu bwato bigamije kwagura ubushobozi bwa Perezida Donald J. Trump mu kurinda inyungu za Amerika n’abafatanyabikorwa bayo mu karere, no gutanga ubutumwa bukomeye bwo gukumira (deterrence) mu gihe Iran yakomeza ibikorwa bifatwa nk’ibibangamira umutekano w’akarere.
USS Abraham Lincoln bwageze mu Burasirazuba bwo Hagati buherekejwe n’ibindi bikoresho bikomeye birimo ibisenya bya misile (missile destroyers) n’ubundi bushobozi bwo mu kirere n’ubwo mu nyanja. Ibi bikoresho byoherejwe ku ibwiriza ry’ubuyobozi bukuru bw’igisirikare cya Amerika, mu rwego rwo gukaza ubwirinzi n’ubushobozi bwo kwitabara byihuse.
Perezida Trump ubwe aherutse kwemeza ko Amerika ifite ubwato bunini buri kwerekeza hafi ya Iran, ariko anongeraho ko yifuza ko butazigera bukoreshwa mu mirwano, agaragaza icyizere cy’uko igisubizo cya dipolomasi cyashoboka.
Kohereza USS Abraham Lincoln byatangiye gutegurwa mu ntangiriro z’uku kwezi, ubwo ubwato bwatangiraga kujyanwa mu karere ka Asie-Pacifique, nyuma umwuka wa politiki n’umutekano hagati ya Washington na Tehran urushaho kuzamba. Ibi byakurikiyeho impungenge z’Amerika ku bikorwa bya Iran bijyanye n’ingufu za nucléaire, aho Tehran yakunze gushinjwa gukoresha gahunda zayo mu buryo bushobora gutuma ikora ibisasu kirimbuzi—ibyo Iran yamye ihakana.
Mu mwaka ushize, Amerika yari yamaze gukaza ibikorwa bya gisirikare mu Burasirazuba bwo Hagati, igaba ibitero byihariye ku bikorwaremezo bya Iran byari bifitanye isano n’ingufu za nucléaire, mu rwego rwo gukumira icyo Washington ifata nk’akaga k’igihe kirekire ku mutekano w’isi.
Uretse ubwato bwo mu nyanja, Minisiteri y’Ingabo ya Amerika (Pentagon) yanohereje indege za gisirikare n’ubundi buryo buhanitse bwo kwirinda ibitero byo mu kirere mu karere k’Uburasirazuba bwo Hagati. Mu mpera z’icyumweru gishize, Amerika yatangaje ko ishobora gutegura imyitozo ya gisirikare igamije kwerekana ubushobozi bwayo bwo guhangana n’ibitero byo mu kirere no gutanga ubutumwa bwo gukumira abashobora kuyigabaho ibitero.
Ku ruhande rwa Iran, umwe mu bayobozi bakuru bayo aherutse gutangaza ko igitero icyo ari cyo cyose cyagabwa ku gihugu cyabo cyafatwa nk’intambara yashojweho, bityo bakazisubiza mu buryo bukomeye. Ibi byakomeje kongera impungenge z’uko akarere kashobora kwinjira mu bihe by’ihangana rishingiye ku ngufu za gisirikare, aho ikosa rito ryashobora gukurura intambara nini.
Amerika ifite ibirindiro bikomeye bya gisirikare mu Burasirazuba bwo Hagati, birimo n’ibiri mu majyaruguru n’amajyepfo y’Umujyi wa Abu Dhabi muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu. Ibi birindiro byabaye ingenzi cyane mu gutegura no kuyobora ibikorwa byo kurwanya imitwe y’iterabwoba nka Islamic State (IS), ndetse no mu kubungabunga inyungu za Amerika n’abafatanyabikorwa bayo mu karere gafite agaciro gakomeye ku bukungu n’umutekano w’isi, cyane cyane ku isoko ry’ingufu.
Kohereza USS Abraham Lincoln ni ikimenyetso cy’uko Amerika ishaka gukomeza politiki yo gukumira no kwirinda, ihuza dipolomasi n’imbaraga za gisirikare. Nubwo Washington igaragaza ko itifuza intambara, iki gikorwa kirongera igitutu kuri Iran, kikongera n’impungenge ku mutekano w’akarere n’ingaruka zabyo ku bukungu bw’isi. Icyerekezo cy’ibi bihe kizaterwa ahanini n’uko impande zombi zizakomeza kuganira, cyangwa se zigahitamo inzira y’ihangana rishingiye ku mbaraga.
Mu gihe isi ikomeje gukurikirana aya makuru, ikibazo kigihari ni iki: ese dipolomasi izabona ijambo, cyangwa se inyanja zo mu Burasirazuba bwo Hagati zizahinduka urubuga rw’indi ntambara ikomeye?






