“Inkotanyi Twararwanye Icyumweru Cyose mu Burundi Mbere y’uko Zambuka Zerekeza muri Congo” — Perezida Ndayishimiye
Perezida w’u Burundi, Évariste Ndayishimiye, yatangaje amagambo akomeye asubiza ku byo yise urujijo n’ibihuha bikomeje kuvugwa ku ruhare rw’abo yita Inkotanyi mu bibazo by’umutekano wo mu karere. Yavuze ko nta kintu na kimwe gihishe mu mikorere yabo, kuko we ubwe yigeze kuzirwanya iminsi irindwi ikurikiranye ku butaka bw’u Burundi, mbere y’uko zerekeza mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.
Aya magambo Perezida Ndayishimiye yayavugiye mu masengesho yateguwe n’ishyaka CNDD-FDD, yabaye mu cyumweru gishize, aho yasangije abayitabiriye ubuhamya bwe bwite ku byabaye mu gihe cy’intambara u Burundi bwanyuzemo.
Yasobanuye ko iyo mirwano yabereye ahitwa i Muruta, mu Majyaruguru ashyira Uburengerazuba bw’u Burundi, hafi y’imipaka ihuza u Burundi na Congo.
Ati:
“Murabona aha bavuga ngo Inkotanyi? Inkotanyi twararwanye mu Burundi aha. Mbere y’uko zijya muri Congo, twararwanye hariya i Muruta. I Muruta twarwanye icyumweru cyose. Nyuma ni bwo bahise bambukira i Gihanga berekeza muri Congo.”
Aya magambo agaragaza ko, nk’uko abyivugira, imirwano yari ikomeye kandi yarambye, aho impande zombi zari zihanganye mu ntambara itari iy’akanya gato.
Nubwo Perezida atigeze atangaza itariki nyayo iyo mirwano yabereyeho, yemeje ko byabaye mu gihe cy’ubutegetsi bwa Major Pierre Buyoya, wayoboye u Burundi mu bihe byaranzwe n’intambara y’abenegihugu yatangiye mu 1993.
Muri icyo gihe, igihugu cyari gihanganye n’inyeshyamba za CNDD-FDD zarwanyaga ingabo za Leta zari zizwi ku izina rya FAB (Forces Armées Burundaises). Amateka agaragaza ko muri iyo ntambara, ubutegetsi bwa Buyoya bwigeze kwitabaza inkunga za gisirikare zo hanze, zirimo n’imitwe yitwaje intwaro yavugwaga ko ifite inkomoko mu Rwanda, mu rwego rwo kugerageza guhagarika inyeshyamba zari zikomeje kwigarurira ibice bitandukanye by’igihugu.
Aya magambo ya Perezida Ndayishimiye aje mu gihe akarere k’Ibiyaga Bigari kari mu mwuka mubi w’umutekano, aho u Rwanda, u Burundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo bikomeje gushinjanya ku ruhare bifite mu mitwe yitwaje intwaro ikorera mu Burasirazuba bwa Congo.
Bivugwa ko aya magambo ashobora kuba ari ubutumwa bufite aho bugana, bugamije kugaragaza ko u Burundi bufite ubumenyi n’amateka ahagije ku mitwe yitwaje intwaro ivugwa cyane muri aka karere, bityo ko butagomba gufatwa nk’igihugu kitazi inkomoko n’imiterere y’ibibazo by’umutekano bihari.
Guhera mu myaka ya 1990, akarere k’Ibiyaga Bigari karanzwe n’intambara zambukiranya imipaka, aho imitwe yitwaje intwaro yajyaga ihindura ibihugu ikoreramo bitewe n’igitutu cya gisirikare cyangwa inyungu za politiki.
Imirwano yo ku Muruta, nk’uko Perezida Ndayishimiye abyemeza, ni kimwe mu bimenyetso bigaragaza ko ibibazo by’umutekano muri Congo, u Burundi n’u Rwanda bifitanye isano ya hafi, kandi ko ibisubizo byabyo bisaba gusubira mu mateka no kuyasesengura neza, aho kuyirengagiza.






