Perezida Kagame Yihanangirije Abayobozi Batita ku Nama Bahabwa, Ababwira ko Igihe cyo Kubabaza Kigeze
Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yongeye kugaragaza ko atazihanganira abayobozi batita ku nshingano zabo, ababurira ko abazakomeza kwirengagiza inama bagirwa bazabiryozwa mu buryo bukomeye.
Ibi yabivugiye mu gusoza umwiherero wahuje inzego z’ibanze n’ubutegetsi bwite bwa Leta, aho yibanze ku kunenga imikorere ya bamwe mu bayobozi bamaze igihe bagirwa inama ariko ntibagire icyo bazigeraho.
Perezida Kagame yagaragaje ko hari abayobozi bagiye bagirwa inama kenshi, ariko bagakomeza kudashyira mu bikorwa ibyo basabwe, ibintu yavuze ko bitazongera kwihanganirwa. Mu ngero yatanze, yahereye kuri Meya w’Umujyi wa Kigali, Samuel Dusengiyumva, agaragaza ko bagiye bagirana ibiganiro byinshi ku bibazo byagaragaraga mu Mujyi wa Kigali, ariko bikaguma uko biri.
Yasobanuye ko kenshi yajyaga asura umujyi akibonera ibitagenda neza, agatanga inama zigamije kubikosora, ariko yagaruka akabisanga uko yabisanze mbere. Ibi byatumye amwihanangiriza, amubwira ko ibyo bikorwa bidashobora gukomeza gutinda, ko bigomba guhagarara mu buryo bumwe cyangwa ubundi.
Mu rwego rwo gushaka igisubizo kirambye, Perezida Kagame yigeze no gutanga ubufasha bwo gushyiraho itsinda rihuriweho n’inzego zitandukanye zirimo iz’umutekano n’izishinzwe ibikorwa remezo, kugira ngo bafatanye gukurikirana ibyo bibazo no kubikemura.
Icyakora, nubwo hari intambwe zagaragajwe n’ubuyobozi bw’Umujyi wa Kigali ko zatangiye guterwa, Perezida Kagame yagaragaje ko atanyuzwe n’umuvuduko w’ishyirwa mu bikorwa, ashimangira ko gutangira gusa bidahagije, ahubwo ibisubizo bifatika byagombye kuba byaramaze kugaragara, kuko ibyo bibazo bimaze igihe kinini bivugwa.
Mu gukomeza kubaza no kugenzura uko ibyo bibazo bitwarwa, Perezida Kagame yifuje kumenya uruhare rwa Minisiteri y’Ibikorwa Remezo, iyoborwa na Jimmy Gasore. Nubwo na we yagaragaje ko azi ibibazo bihari kandi ko hari gahunda yo gukorana n’Umujyi wa Kigali, Umukuru w’Igihugu yagaragaje ko atanyuzwe n’ibisobanuro byatanzwe, amusaba guhita ashyira imbaraga mu kubikemura, amwibutsa ko na we azabibazwa.
Perezida Kagame yanagarutse ku kibazo cy’abana bata amashuri bagashorwa mu bikorwa by’ubugizi bwa nabi, nyamara bafite ubushobozi bwo kwiga cyangwa bafite ababarera bashobora kubafasha. Yategetse ko icyo kibazo kigomba guhagarikwa burundu, ashimangira ko ari inshingano z’inzego z’ibanze n’ababyeyi kurushaho kugenzura uburere n’ireme ry’uburezi.
U Rwanda rumaze imyaka myinshi rushyize imbere imiyoborere ishingiye ku kubazwa inshingano (accountability), aho abayobozi basabwa gutanga ibisubizo bifatika ku bibazo by’abaturage. Umwiherero w’abayobozi bakuru (Leadership Retreat) ni umwe mu miyoborere igihugu gikoresha mu gusuzuma imikorere y’inzego zitandukanye no gufata ingamba nshya.
Kuva mu myaka ya 2000, ubuyobozi bw’u Rwanda bwagiye bushimangira ko nta mwanya uhari wo kudasohoza inshingano, aho abayobozi benshi bagiye bakurwa ku mirimo cyangwa bagahanwa kubera kutuzuza inshingano zabo.
Ibi Perezida Kagame yongeye kubivuga bigaragaza ko Leta igiye kongera gukaza ingamba zo gukurikirana abayobozi, cyane cyane mu bijyanye n’ikorwa ry’ibikorwa remezo, isuku n’imitunganyirize y’imijyi, ndetse n’imibereho myiza y’abaturage.
Ubutumwa bwa Perezida Kagame burasobanutse: abayobozi bose bagomba gushyira mu bikorwa inama bagirwa, bakava mu magambo bakajya mu bikorwa bifatika. Bitabaye ibyo, ingaruka zabyo zizaba zikomeye, kuko igihe cyo kwihanganira intege nke mu buyobozi cyarangiye.






