AFC/M23 Hanze y’Ibiganiro bya Tshisekedi: Ese Amahoro Arambye Azagerwaho? Mende Yongeye Gukurura Impaka
Lambert Mende, umwe mu banyapolitiki bakomeye bashyigikiye Perezida Félix Tshisek edi, yashyigikiye umurongo w’Umukuru w’Igihugu wo gutegura ibiganiro by’igihugu, ariko anagaragaza ko AFC/M23 idakwiye kugira umwanya muri ibyo biganiro.
Iyi myumvire yongeye gukurura impaka ku cyo ibiganiro byiswe “ibiganiro by’Abanyekongo” bigomba kuba bigamije, cyane cyane ko AFC/M23 ari imwe mu mpande zikomeye zihanganye n’ingabo za Leta ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) mu ntambara ikomeje mu burasirazuba bw’igihugu.
Mende yavuze ko Perezida Tshisekedi yatanze ishusho “yumvikana kandi iboneye” y’ibibazo bikomeye byagiye biranga RDC mu myaka hafi 30 ishize, ashimangira ko hakwiye gutandukanywa ibiganiro by’igihugu n’imishyikirano iri gukorwa mu mahuriro ya Washington na Doha.
“AFC/M23 ntigomba kwinjizwa mu biganiro by’igihugu”
Ku kibazo cy’uruhare rwa AFC/M23 muri ibyo biganiro, Lambert Mende yabaye ntakuka.
Uyu munyapolitiki yavuze ko guha umutwe witwaje intwaro uruhare mu biganiro bigamije gushyiraho uburyo bwo gukemura ibibazo by’igihugu bishobora guteza kwivuguruza, cyane cyane mu gihe Leta ya Kinshasa iwushinja kuba mu ntambara ihungabanya igihugu.
Mende ndetse yakoresheje amagambo arimo urwenya, agira ati:
«“Hamwe n’iyo mitekerereze, bizaba ngombwa ko dutumira Bwana Kagame.”»
Yari agamije kugaragaza icyo abona nk’akajagari gashobora kuvuka mu gihe buri ruhande rufatwa nk’ufite uburenganzira bwo kugira uruhare muri ibyo biganiro.
Ariko AFC/M23 ni yo iri mu makimbirane ya gisirikare na Kinshasa
Nubwo Leta ya Kinshasa ivuga ko ibiganiro by’igihugu bigomba kuba urubuga rw’Abanyekongo, ikibazo gikomeye gikomeje kwibazwaho ni ukumenya “Abanyekongo” abo ari bande n’inde ugomba guhagararirwa muri ibyo biganiro.
AFC/M23 iri mu mpande z’ingenzi ziri mu ntambara na Leta ya Kinshasa. Bityo, kuyishyira hanze y’ibiganiro by’igihugu bishobora gutuma bamwe bibaza niba koko ibyo biganiro bishobora kugera ku mahoro arambye mu gihe hari uruhande rukomeye mu ntambara rutari ku meza y’ibiganiro.
Ni muri urwo rwego umurongo wa Perezida Tshisekedi ukomeje guteza impaka: ese ibiganiro by’igihugu bishobora kwitwa iby’Abanyekongo mu gihe bitarimo uruhande rurwanya Leta ku rugamba?
Iki kibazo ni kimwe mu bigoye kurenza ibindi, kuko ibiganiro bya politiki bishobora guhuza cyane cyane amashyaka, abanyapolitiki n’abahagarariye sosiyete sivile, mu gihe ikibazo cy’umutekano cyo gifite n’undi murongo w’imishyikirano urimo impande ziri mu ntambara.
AFC/M23 ititabiriye, amahoro arambye yazagerwaho ate?
Abashyigikiye umurongo wa Kinshasa bavuga ko AFC/M23 ari umutwe witwaje intwaro kandi ko udakwiye kwinjizwa mu biganiro by’igihugu mbere yo gukemura ikibazo cy’intambara binyuze mu nzira zabugenewe.
Ariko abawunenga bavuga ko amahoro arambye adashobora kubakwa hatabayeho kuganira n’impande zose zifite uruhare rukomeye mu makimbirane.
Iri tandukaniro ni ryo riri hagati y’imyumvire ibiri ikomeye: umwe uvuga ko ibiganiro by’igihugu bigomba kuba iby’Abanyekongo batari mu mirwano, n’undi uvuga ko kugira ngo intambara irangire, abari mu ntambara bagomba kugira uruhare mu biganiro by’amahoro.
Impaka kuri “Balkanisation” yongeye kugaruka
Mu gihe impaka kuri izi gahunda zikomeje, bamwe mu babona ibintu mu buryo butandukanye n’ubwa Kinshasa batangiye kuzihuza n’impungenge za kera zimaze imyaka zivugwa muri RDC ku bijyanye na “Balkanisation” y’igihugu.
Ijambo Balkanisation ryakunze gukoreshwa muri politiki ya RDC mu gusobanura ubwoba bw’uko igihugu gishobora gutandukana cyangwa gutakaza ubumwe bwacyo bitewe n’amakimbirane, intege nke z’inzego za Leta, ibibazo by’umutekano n’amakimbirane ashingiye ku turere.
Muri uwo murongo w’ibitekerezo, hari abashobora kubona ko gushyira AFC/M23 hanze y’ibiganiro by’igihugu, mu gihe ari imwe mu mpande zikomeye ziri mu ntambara, bishobora gukomeza gutandukanya igihugu kurusha kugishakira umuti wa politiki uhuza impande zose.
Ariko ibi ni impaka n’impungenge bya politiki; ntabwo ari ikimenyetso cy’uko Balkanisation ya RDC yamaze kuba cyangwa ko ibiganiro bya Tshisekedi byanze bikunze bizayiganishaho.
Tshisekedi ashaka ibiganiro by’Abanyekongo, ariko ikibazo cy’uhagarariwe kiracyari urujijo
Ikindi kibazo gikomeye kiri kwibazwaho ni uburyo ubutegetsi bwa Perezida Tshisekedi busobanura ijambo “ibiganiro by’Abanyekongo.”
Niba ibiganiro bigamije kureba ejo hazaza h’igihugu cyose, impaka zishobora kwibanda ku kumenya niba Abanyekongo bose bafite uruhare mu bibazo by’igihugu bagomba guhagararirwa, cyangwa niba ibiganiro bigomba kuguma mu bigize inzego za politiki zisanzwe.
Abanenga uyu murongo bashobora kuvuga ko guhuza cyane cyane abari mu nzego za Leta n’abatavuga rumwe na Leta, ariko ugasiga hanze umutwe uri mu ntambara n’ingabo za Leta, bidahagije kugira ngo ibyo biganiro bibe inzira yonyine yo kurangiza amakimbirane.
Ku rundi ruhande, abayobozi bashyigikiye Tshisekedi bavuga ko ikibazo cy’intambara gifite inzira zacyo z’imishyikirano, cyane cyane mu mahuriro ya Washington na Doha, bityo ko ibiganiro by’igihugu bitagomba kubivanga.
Mende: Ibiganiro by’igihugu bigomba kuguma ku bibazo by’imbere muri RDC
Lambert Mende akomeza gushyigikira iyi myumvire, avuga ko ibiganiro by’igihugu bigomba kuba urubuga rwo kurebera hamwe ibibazo bya politiki n’imiyoborere byugarije RDC, guteza imbere ubumwe bw’Abanyekongo no gushaka uburyo igihugu cyubakwa bundi bushya.
Kuri we, gushyira hamwe ibyo biganiro n’imishyikirano y’abarwanyi bishobora gutesha agaciro intego y’ibiganiro by’igihugu.
Nyamara, ku ruhande rw’ababibona ukundi, ikibazo gisigaye ari kimwe: ese amahoro arambye ashobora kuboneka mu biganiro by’igihugu bitarimo AFC/M23, mu gihe ari yo mpande ikomeye ihanganye na Leta ya Kinshasa ku rugamba?
Iki ni cyo kibazo gikomeye gishobora gukomeza gutuma gahunda y’ibiganiro bya Tshisekedi ivugwaho cyane mu minsi iri imbere.
Kugeza ubu, umurongo wa Kinshasa urasobanutse: ibiganiro by’igihugu bigomba kuba iby’Abanyekongo, mu gihe ikibazo cya AFC/M23 n’intambara kigomba gukemurwa mu zindi nzira z’imishyikirano.
Ariko impaka ku cyo bisobanuye kugira ngo ibiganiro byitwe iby’Abanyekongo, ndetse n’uruhare impande ziri mu ntambara zigomba kugira mu gushaka amahoro, ziracyari ndende.
Kandi ni muri izo mpaka aho n’ikibazo cya Balkanisation ya RDC, kimaze imyaka kivugwa muri politiki y’iki gihugu, gikomeza kongera kugaruka mu biganiro no mu mpaka za politiki.








