Isesengura Ryimbitse rya Politiki ku Rugendo rwa Perezida Tshisekedi n’Ikibazo cy’Amahoro muri Minembwe no mu Burasirazuba bwa RDC Muri Rusange
Mu gihe Perezida wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo, akomeje ingendo za dipolomasi hirya no hino ku isi ashaka ubufasha bwo kurangiza intambara imaze imyaka myinshi ishegesha igihugu cye, hari ijwi rikomeje kuzamuka mu bice bitandukanye by’Abanyekongo rivuga ko igisubizo kirambye kidashobora guturuka hanze y’imbibi za Congo, ahubwo kigomba guturuka mu bushake bwa politiki bw’Abanyekongo ubwabo.
Mu ruzinduko rwe rwabereye i Houston, muri Leta ya Texas muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Perezida Tshisekedi yagiranye ibiganiro na Pasiteri Joël Osteen, umwe mu bayobozi b’amadini bazwi cyane ku rwego mpuzamahanga. Muri ibyo biganiro, Perezida wa RDC yongeye kugaragaza ibibazo by’umutekano muke igihugu cye gihanganye na byo, asaba ubufatanye n’inkunga mpuzamahanga mu rugendo rwo gushaka amahoro n’iterambere.
Ariko nubwo Perezida Tshisekedi akomeje gusobanurira isi ikibazo cya Congo no gusaba ubufasha bwo kugishakira umuti, hari bamwe mu basesenguzi n’abaturage bo mu bice byugarijwe n’intambara bavuga ko ikibazo cya Congo kidakwiye kureberwa gusa mu ndorerwamo y’ubufasha mpuzamahanga, ahubwo ko gikwiye guhera mu bwiyunge bw’Abanyekongo ubwabo.
Mu mateka ya Afurika no ku isi hose, intambara nyinshi zarangiye binyuze mu biganiro hagati y’impande zari zihanganye. Abasesenguzi bavuga ko n’ikibazo cya RDC kidashobora gukemurwa n’intwaro gusa cyangwa n’igitutu cy’amahanga, ahubwo ko gisaba ibiganiro byimbitse hagati y’abaturage b’iki gihugu bafite ibibazo bya politiki, umutekano n’imiyoborere.
Hari abavuga ko umunsi amoko yose, amatsinda yose ya politiki ndetse n’abaturage bo mu turere twose twa Congo bazicara hamwe bagashyira imbere inyungu z’igihugu aho gushyira imbere inyungu z’amatsinda cyangwa iz’ubutegetsi, uwo munsi ushobora kuba intangiriro y’amahoro arambye.
Mu bice bya Minembwe, Bijombo, Itombwe n’ahandi mu misozi miremire ya Kivu y’Amajyepfo, hari abaturage bavuga ko hakiri icyuho kinini hagati y’amagambo ya dipolomasi avugirwa ku rwego mpuzamahanga n’ibivugwa ko bibera ku butaka.
Hari amajwi akomeje kuvuga ko bamwe mu Banyamulenge bakomeje guhura n’ibibazo by’umutekano, gufungwa no gukekwaho ibyaha batigeze bagezwa imbere y’inkiko ngo baburanishwe mu buryo bwemewe n’amategeko.
Mu mazina akunze kuvugwa muri ibyo birego harimo abasirikare bakuru n’abapolisi bavuga ko bafunzwe igihe kirekire badafatirwa imyanzuro isobanutse y’ubutabera. Abanenga ubu buryo bavuga ko niba hari abantu bakekwaho ibyaha, bagomba kuburanishwa mu mucyo no guhabwa uburenganzira bwose bwemewe n’amategeko, aho gukomeza gufungwa igihe kirekire nta rubanza rubaye.
Abaharanira uburenganzira bwa muntu bakunze gushimangira ko ubutabera bugomba kuba bumwe ku baturage bose, hatitawe ku bwoko, inkomoko cyangwa ibitekerezo bya politiki.
Mu bice byinshi by’Uburasirazuba bwa Congo, abaturage bakomeje gutaka ibibazo by’intambara, ubuhunzi, kwamburwa amatungo n’isenywa ry’imitungo yabo.
Ku Banyamulenge by’umwihariko, amatungo afatwa nk’inkingi y’ubukungu n’imibereho yabo ya buri munsi. Kubura inka cyangwa kwimurwa ku butaka bwabo bivugwa nk’ibintu byagize ingaruka zikomeye ku mibereho y’imiryango myinshi.
Abaturage bavuga ko amahoro nyakuri atazagerwaho igihe cyose abaturage bakomeje gutinya ubuzima bwabo cyangwa bakumva ko batarenganurwa kimwe n’abandi Banyekongo.
Nta gushidikanya ko dipolomasi mpuzamahanga ari imwe mu nzira zifasha igihugu gushaka inkunga, ubufatanye n’abafatanyabikorwa mu rugendo rwo gushaka amahoro. Ariko hari abasesenguzi bavuga ko nubwo Perezida Tshisekedi akomeje kugirana ibiganiro n’abayobozi b’amahanga, abanyamadini n’imiryango mpuzamahanga, amahoro arambye azasaba mbere na mbere ibiganiro byimbitse hagati y’Abanyekongo ubwabo.
Bavuga ko amahanga ashobora gufasha, ariko adashobora gusimbura ubushake bwa politiki bw’abayobozi n’abaturage ba Congo.
Mu gusoza, ikibazo gikomeje kwibazwa n’abatari bake ni iki: Ese amahoro ya Congo azaturuka mu nama n’ingendo za dipolomasi zibera i Washington, Bruxelles cyangwa Houston, cyangwa azaturuka ku munsi Abanyekongo bose bazicara hamwe bakaganira nta vangura, nta rwikekwe kandi bafite intego yo kubaka igihugu kimwe?
Abasesenguzi benshi bahuriza ku gitekerezo cy’uko amahoro arambye atazava gusa mu nkunga z’amahanga, ahubwo azava mu bushake bw’Abanyekongo bwo kwemera kubana, kubahana no gukemura amakimbirane binyuze mu nzira z’amahoro n’ubutabera.
Nubwo Perezida Félix Tshisekedi akomeje urugendo rwo gushakira igihugu cye ubufasha ku rwego mpuzamahanga, ikibazo cy’amahoro muri RDC gikomeje gusaba ibisubizo birenga dipolomasi, bikubiyemo ubwiyunge bw’imbere mu gihugu, ubutabera bungana kuri bose no kubaka icyizere hagati y’abaturage n’inzego z’ubutegetsi.







