Ibihuha kuri Coup d’État mu Burundi byongeye gukaza impungenge — Isesengura ryimbitse ku mateka, politiki n’ahazaza h’igihugu
Muri iyi minsi, mu Burundi hongeye kuvugwa amakuru n’ibihuha bivuga ko hashobora kuba hari umugambi wa coup d’État (ihirikwa ry’ubutegetsi hakoreshejwe ingufu za gisirikare). Nubwo ubutegetsi bwa Perezida Évariste Ndayishimiye butaratangaza ibimenyetso bifatika byemeza ayo makuru, ababikurikiranira hafi bagaragaza ko hari ibimenyetso bishobora kongera impungenge ku mutekano n’ihungabana rya politiki.
Kimwe mu bituma ibi bihwihwiswa cyane ni amakuru avuga ko hari abasirikare bamwe banze koherezwa mu butumwa bwa gisirikare muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), bikekwa ko byaba byaratewe n’impamvu zijyanye n’umutekano wabo cyangwa kutumvikana ku cyerekezo cy’igisirikare.
Hari kandi amakuru y’uko bamwe mu basirikare n’abahoze mu nzego z’umutekano bashyigikiye Alain-Guillaume Bunyoni, wahoze ari Minisitiri w’Intebe, uheruka gufungwa akurikiranyweho ibyaha birimo guhungabanya umutekano w’igihugu. Ibi byatumye bamwe batekereza ko hashobora kuba hari amatsinda ari mu nzego z’umutekano atavuga rumwe n’ubutegetsi buriho.
Ikindi giteye impungenge ni ifungwa ry’abasirikare benshi ndetse n’impinduka zitunguranye mu buyobozi bw’inzego z’umutekano, ibintu abasesenguzi bafata nk’ibimenyetso by’ukutizerana hagati y’inzego za Leta.
Mu rwego rwa politiki, ikibazo cy’amatora ateganyijwe mu 2027 na cyo kiri mu byongera umwuka mubi. Mu ishyaka riri ku butegetsi rya CNDD-FDD, bivugwa ko harimo amacakubiri hagati y’abashyigikiye ko Perezida Ndayishimiye yakomeza kuyobora n’abifuza impinduka mu buyobozi.
Aya makimbirane ashobora gutuma habaho kudahuza mu byemezo bya politiki, bikagira ingaruka ku mutekano w’igihugu, cyane cyane iyo bihuriranye n’ibibazo biri mu nzego z’umutekano.
U Burundi bufite amateka maremare y’ihindagurika ry’ubutegetsi binyuze mu ngufu za gisirikare:
- Mu 1966, Captain Michel Micombero yahiritse ubwami, atangiza Repubulika ya mbere.
- Mu 1976, Colonel Jean-Baptiste Bagaza yafashe ubutegetsi ku ngufu.
- Mu 1987, Major Pierre Buyoya yahiritse Bagaza.
- Mu 1993, nyuma y’itorwa rya Perezida Melchior Ndadaye, yishwe n’abasirikare mu gikorwa cyageragezaga coup d’État, bituma igihugu cyinjira mu ntambara y’abenegihugu.
- Mu 2015, habaye igerageza ryo guhirika ubutegetsi bwa Pierre Nkurunziza ariko rirapfuba, risiga igihugu mu mvururu zikomeye.
Aya mateka agaragaza ko igisirikare cyagiye kigira uruhare rukomeye mu mpinduka za politiki mu Burundi, bigatuma buri gihe ibihuha nk’ibi bifatwa nk’ibikomeye.
Kugeza ubu, nta bimenyetso bifatika biragaragaza ko hari coup d’État iri gutegurwa cyangwa iri hafi kuba. Icyakora, ibimenyetso by’umwuka mubi—nko kutizerana mu nzego z’umutekano, amacakubiri ya politiki, n’ibibazo bijyanye n’amatora—bishobora gutuma igihugu cyinjira mu bihe bikomeye mu gihe kiri imbere.
Abasesenguzi bemeza ko ibi bibazo nibidakemurwa mu buryo bwa politiki n’ubwumvikane, bishobora kongera ibyago by’ihungabana rikomeye, nubwo atari ngombwa ko byahita bigera ku ihirikwa ry’ubutegetsi.
U Burundi buri mu gihe cy’ingenzi gisaba ubushishozi mu miyoborere no mu micungire y’inzego z’umutekano. Nubwo ibihuha bya coup d’État bidafite gihamya ifatika kugeza ubu, amateka y’igihugu n’ibimenyetso biri kugaragara byerekana ko hakenewe ingamba zihamye zo gukumira icyatuma igihugu cyongera gusubira mu bihe by’akajagari ka politiki.
Icyerekezo cy’ahazaza kizaterwa ahanini n’ubushobozi bw’ubutegetsi bwo kunga ubumwe, kugabanya amacakubiri, no kugarura icyizere hagati y’inzego z’igihugu n’abaturage.






