Ni Iki Kibera i Yaoundé? Perezida Biya Umaze Igihe Atagaragara, Ariko Ubutegetsi Bwe Bukomeje Gukora Impinduka Zikomeye mu Gisirikare
Mu gihe Perezida wa Cameroun Paul Biya akomeje kutagaragara mu gihugu ndetse nta tangazo risobanutse riratangazwa rivuga aho aherereye, ubutegetsi bwa Yaoundé bwashyize ahagaragara amateka mashya y’amategeko ashyiraho impinduka zikomeye mu buyobozi bw’igisirikare. Aya mategeko yose yemezwa ko yashyizweho umukono na Perezida Biya ubwe, nubwo amaze igihe adakora ibikorwa cyangwa ngo agaragare mu ruhame.
Paul Biya, ufite imyaka irenga 90 y’amavuko akaba ari umwe mu bayobozi bamaze igihe kirekire ku butegetsi muri Afurika, amaze amezi arenga abiri atagaragara mu ruhame cyangwa mu gihugu cya Cameroun. Ibi byakomeje gukurura impaka mu banyapolitiki, abasesenguzi n’abaturage bibaza niba agikomeje kuyobora igihugu nk’uko biteganywa n’Itegeko Nshinga.
Nubwo Ibiro by’Umukuru w’Igihugu bitaratangaza aho aherereye cyangwa impamvu nyayo y’uku kutagaragara kwe, ubutegetsi bukomeje gusohora amategeko yemezwa ko ashyirwaho umukono na Perezida. Bamwe bafata ibi nk’ikimenyetso cy’uko ubuyobozi bukiri mu maboko ye, mu gihe abandi basaba ibisobanuro birambuye.
Mu mategeko yasohotse tariki ya 04/08/2026, Perezida Paul Biya yagennye abajenerali batanu bashya bafite ipeti rya Général de Brigade, anashyiraho abayobozi bashya bayobora ibice bitandukanye by’ingabo za Cameroun.
Mu bahinduwe harimo kandi Major Général mushya w’Ingabo, aho Général de Division Ebaka Hippolyte yasimbuye uwari kuri uwo mwanya wasezerewe tariki ya 28/07/2026.
Ikindi cyagaragaye cyane ni uko Raymond Jean Charles Beko’o Abondo yazamuwe ku ipeti rya Général de Brigade, ariko akagumana inshingano zo kuyobora Umutwe w’Abasirikare Bashinzwe Kurinda Perezida (Garde Présidentielle), umwanya amazeho imyaka 13.
Abasesenguzi mu bya gisirikare bavuga ko ari ubwa mbere kuva uyu mutwe washyirwaho mu 1985 uyobowe n’umusirikare ufite ipeti rya Général de Brigade, ibintu bifatwa nk’ikimenyetso cy’icyizere gikomeye Perezida akomeje kumugirira.
Izi mpinduka ntizigarukira gusa ku kuzamura abasirikare mu ntera, ahubwo zinareba uturere twose tw’ingenzi tw’igisirikare cya Cameroun.
Abayobozi bashya bashyizwe mu turere tune muri dutanu tw’ingabo zihuriweho, harimo akarere ka Centre karimo ibigo bikuru by’igihugu, Sud, Est ihana imbibi na Repubulika ya Centrafrique, Littoral, Sud-Ouest ikomeje guhura n’umutekano muke mu ntara z’abavuga Icyongereza, ndetse n’uturere twa Adamaoua, amajyaruguru n’igice cy’Intara ya Extrême-Nord, aho ingabo za Cameroun zikomeje guhangana n’umutwe w’iterabwoba wa Boko Haram.
Abasesenguzi bavuga ko izi mpinduka zigamije gukomeza gukaza umutekano no gushimangira igenzura ry’ubutegetsi ku nzego z’igisirikare mu gihe igihugu kiri mu bihe bya politiki bikomeje kuba impaka.
Nubwo ubuyobozi bwa Cameroun bukomeje kuvuga ko Perezida ari we ugifata ibyemezo, kutagaragara kwe mu ruhame no kuba nta makuru atangwa mu buryo buhagije ku rugendo rwe cyangwa aho aherereye byatumye havuka ibibazo byinshi.
Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bavuga ko abaturage bafite uburenganzira bwo kumenya niba Perezida agikomeje gukora inshingano ze uko bikwiye, cyane cyane mu gihe igihugu cyitegura ibihe bikomeye bya politiki.
Ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi Mouvement pour la Renaissance du Cameroun (MRC) ryatangaje ko ryakiriye aya mazina mashya y’abasirikare, ariko risaba ko abaturage bahabwa ibimenyetso bifatika byerekana ko Perezida Paul Biya ari we ugikoresha ububasha bwe nk’uko biteganywa n’amategeko.
MRC kandi yongeye kwibutsa ko kuva mu mpera z’ukwezi kwa cumi nabiri 2025, Perezida Biya yari yaratangaje ko hazashyirwaho guverinoma nshya. Nyamara kugeza ubu, icyo cyemezo ntikirashyirwa mu bikorwa, ibintu bikomeje kongera urujijo ku mikorere y’ubutegetsi bwo hejuru muri Cameroun.
Mu gihe Perezida Paul Biya akomeje kutagaragara, ubutegetsi bugakomeza gutangaza amategeko yemezwa ko yashyizweho umukono na we, impinduka zakozwe mu buyobozi bw’igisirikare zigaragaza ko ubutegetsi bushyize imbere gukomeza imbaraga z’inzego z’umutekano.
Icyakora, ibibazo bijyanye n’aho Perezida aherereye, igihe amaze atagaragara ndetse n’uburyo akomeje gukoresha ububasha bwe bikomeje kuba ingingo ikomeye mu mpaka za politiki muri Cameroun, aho abatavuga rumwe n’ubutegetsi basaba ko abaturage bahabwa ibisobanuro byuzuye kugira ngo hakurweho urujijo rukomeje kuvugwa ku buyobozi bw’igihugu.






