Perezida Tshisekedi Yatangiye Kwitandukanya na Luanda: Kwanga Ubuhuza bwa Angola mu Bibazo by’Abanye-Congo Kugaragaza Ihungabana rya Politiki ya Kinshasa
Mu gihe Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo ikomeje kwibasirwa n’ibibazo by’umutekano, amacakubiri ya politiki n’intambara z’urudaca mu burasirazuba bw’igihugu, umubano hagati ya Perezida Félix Tshisekedi n’ubutegetsi bwa Angola uragenda ujya mu kangaratete nyuma y’aho Kinshasa igaragaje ko itemera uburyo Angola yifuza kuyobora ibiganiro by’Abanye-Congo bigamije gushakira igihugu amahoro arambye.
Ibi bibaye mu gihe Perezida João Lourenço wa Angola, wahoze anayoboye Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU), yari amaze amezi menshi akora ibikorwa bya dipolomasi bigamije guhuza impande zitandukanye z’Abanye-Congo, harimo abatavuga rumwe n’ubutegetsi bwa Kinshasa, imitwe yitwaje intwaro ndetse n’amadini afite ijambo rikomeye muri politiki y’icyo gihugu.
Perezida Lourenço yari yagaragaje ko kugira ngo ikibazo cya Congo gikemuke mu buryo burambye, hakenewe ibiganiro byimbitse kandi bidafungiye ku ruhande rumwe rwa politiki. Yabwiye Tshisekedi ko amahoro atazagerwaho igihe cyose hari Abanye-Congo bamwe bafatwa nk’abanzi bagomba gucecekeshwa aho kuganirizwa.
Mu rwego rwo kubaka icyizere hagati y’impande zifitanye amakimbirane, Angola yari yatanze igitekerezo cy’uko ibiganiro byabera hanze ya RDC, cyane cyane i Luanda, kugira ngo abashobora gutinya kujya i Kinshasa kubera impamvu z’umutekano cyangwa iza politiki babashe kubyitabira mu bwisanzure.
Mu kwezi kwa mbere kwa 2026, Perezida Lourenço yakiriye i Luanda abahagarariye Kiliziya Gatolika n’Itorero Angilikani bo muri RDC, baganira ku buryo hashyirwaho ibiganiro bihuriweho n’impande zose. Hanaganiriwe kandi n’abanyapolitiki batavuga rumwe na Leta ndetse n’abandi bafite uruhare mu bibazo bya Congo.
Nyuma y’ibi biganiro, Angola yakoze raporo irimo ibyifuzo by’impande zitandukanye, Perezida Lourenço ayishyikiriza Tshisekedi anyuze kuri Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Angola, Tete António, woherejwe i Kinshasa.
Icyakora, kuva icyo gihe kugeza mu kwezi kwa gatanu kwa 2026, Kinshasa ntiyigeze itangaza ku mugaragaro icyo ibitekerezaho. Tariki ya 14/05/2026 ni bwo Tshisekedi yohereje intumwa esheshatu muri Angola kugira ngo zigeze kuri Lourenço igisubizo cya Leta ya RDC.
Mu butumwa bwatanzwe n’izo ntumwa, Tshisekedi yavuze ko atemera ko ibiganiro by’Abanye-Congo bibera mu mahanga cyangwa bikayoborwa n’ikindi gihugu. Yashimangiye ko ibiganiro byose bigomba gutegurwa no kuyoborwa n’inzego za Leta ya RDC kandi bikabera i Kinshasa.
Iyi myanzuro yahise ifatwa nk’ikimenyetso gikomeye cy’uko Kinshasa itagifitiye icyizere Angola nk’umuhuza wigenga, ndetse ko ubuyobozi bwa Tshisekedi bushaka kugenzura byuzuye uburyo ibiganiro bizagenda n’abazabyitabira.
Abasesenguzi benshi bavuga ko imyitwarire ya Kinshasa igaragaza impungenge z’ubutegetsi bwa Tshisekedi ko ibiganiro byabera hanze ya RDC bishobora gutuma ijwi ry’abatavuga rumwe na Leta ndetse n’ihuriro Alliance Fleuve Congo (AFC/M23) rirushaho kumvikana ku rwego mpuzamahanga.
Ni mu gihe Kiliziya Gatolika n’Itorero Angilikani byakomeje gushimangira ko nta mahoro ashoboka igihe hari impande zimwe zihezwa. Aya madini yasabye ko ibiganiro byitabirwa n’impande zose zirimo n’ihuriro AFC/M23, rivuga ko rirwanira impinduka za politiki n’umutekano w’abaturage bo mu burasirazuba bwa RDC.
Ariko Guverinoma ya RDC, ibinyujije ku muvugizi wayo Patrick Muyaya, yahakanye yivuye inyuma ko abafashe intwaro badashobora kwicarana na Leta mu biganiro bya politiki, ibashinja kugira uruhare mu bwicanyi no guhungabanya umutekano w’igihugu.
Ibi byatumye havuka izindi mpaka zikomeye: niba ibiganiro bizakorwa n’impande zimwe gusa, bishobora kurangira bidatanze ibisubizo birambye nk’uko byagiye bigenda ku yandi masezerano menshi yabayeho kuva RDC yabona ubwigenge mu 1960.
Icyemezo cya Tshisekedi cyo kwanga ko Angola iyobora ibi biganiro kiri gufatwa nk’impinduka zikomeye muri dipolomasi ye, cyane cyane ko ubwo yageraga ku butegetsi mu 2019, Angola yari imwe mu nshuti ze za hafi mu karere.
Mu myaka ya mbere y’ubutegetsi bwe, Tshisekedi yakunze kwiyegereza Perezida João Lourenço cyane, bombi bagaragaza ubushake bwo gukorana mu by’umutekano no guhangana n’imitwe yitwaje intwaro ikorera mu burasirazuba bwa Congo. Angola kandi yabaye igihugu cy’ingenzi mu biganiro byinshi byahuzaga RDC n’u Rwanda mu bihe by’umwuka mubi hagati y’ibihugu byombi.
Ariko uko ikibazo cy’umutekano cyakomeje kuzamba, by’umwihariko nyuma y’izamuka rya AFC/M23, ni ko ubutegetsi bwa Tshisekedi bwatangiye gushinja ibihugu byo mu karere kugira uruhare mu bibazo bya Congo, ibintu byatumye icyizere hagati ya Kinshasa n’abahuza batandukanye kigabanuka.
Hari abasesenguzi bavuga ko kwanga ko ibiganiro biyoborwa na Angola bishobora kuba bishingiye ku bwoba bwa politiki, aho ubutegetsi bwa Tshisekedi bushobora kuba butinya ibiganiro bidacungiwe hafi na Leta kuko byaha umwanya munini abatavuga rumwe na bwo ndetse bikagaragaza intege nke z’ubuyobozi buriho.
Ibi kandi bishimangira uburyo ubutegetsi bwa Kinshasa bukomeje kugorwa no kubona inzira ihuriweho n’impande zose mu gukemura ikibazo kimaze imyaka myinshi cy’umutekano, imiyoborere mibi, kutubahiriza uburenganzira bw’abaturage ndetse n’amacakubiri ashingiye kuri politiki n’amoko.
Kiliziya Gatolika n’Itorero Angilikani byagaragaje ko ibiganiro bikwiye kurebera hamwe imizi y’ibibazo bya RDC kuva igihugu cyabona ubwigenge mu 1960. Ibi birimo ibibazo by’imiyoborere mibi, ruswa, kwikubira ubutegetsi, ubusumbane mu bukungu ndetse n’intambara zagiye zibasira cyane uburasirazuba bw’igihugu.
Aya madini yanasabye ko ibiganiro byazibanda ku bibazo by’umutekano, imibereho y’abaturage, ubutabera, ubukungu n’ubwiyunge hagati y’Abanye-Congo ubwabo.
Gusa uko ibintu bihagaze ubu, birasa n’aho inzira y’ibiganiro bihuriweho n’impande zose igikomeje kuba ndende, mu gihe kutizerana hagati ya Leta ya Kinshasa, abatavuga rumwe na yo ndetse n’abahuza mpuzamahanga bikomeje kwiyongera.
Kwamamaza ko Angola itagomba kuyobora ibi biganiro bishobora gufatwa nk’ikimenyetso cy’uko ubuyobozi bwa Tshisekedi bugenda bwinjira mu cyiciro gikomeye cya politiki, aho buri kugorwa no guhuza inyungu za dipolomasi, umutekano ndetse n’igitutu cya politiki y’imbere mu gihugu.






