Senateri Muyumba yaciye amarenga akomeye kuri Balkanisation ya RDC
Mu gihe Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo ikomeje guhangana n’ibibazo bikomeye by’umutekano, politiki n’ubukungu, amagambo yatangajwe n’umunyapolitiki Francine Muyumba yongeye gukangura impaka ndende Abanyekongo bamaze imyaka bavuga ku cyo bita “Balkanisation” y’igihugu.
Francine Muyumba, wahoze ari umusenateri uzwi cyane muri RDC ndetse akaba umwe mu banyapolitiki bakunze kugaragaza impungenge ku hazaza h’igihugu, yavuze ko:
“Référendum nta Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo = Balkanisation ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.”
Ibi bisobanuye ko: “Gukora referandumu idakorerwa muri Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo byaba ari ugucamo ibice Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.”
Aya magambo yazamuye impaka zikomeye cyane mu gihugu, cyane cyane mu bice by’Uburasirazuba bwa Congo bimaze imyaka myinshi biri mu ntambara n’umutekano muke.
Ijambo “Balkanisation” rikomoka ku mateka y’akarere ka Balkans ku mugabane w’u Burayi, aho ibihugu byagiye bicikamo ibice kubera intambara, amacakubiri n’inyungu za politiki n’ubukungu.
Muri RDC, iri jambo rimaze imyaka myinshi rikoreshwa n’abanyapolitiki, abanyamakuru ndetse n’abasesenguzi bashinja bamwe mu banyapolitiki n’ibihugu by’amahanga gushaka guca Congo mo ibice, cyane cyane Uburasirazuba bwayo bukungahaye ku mabuye y’agaciro.
Abanyekongo benshi bavuga ko ibibazo bikomeje kuba muri Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo bishobora kurangira ibyo bice bitakigenzurwa neza na Kinshasa, ahubwo bigatangira kwiyobora mu buryo bwihariye bitewe n’intambara zimaze igihe kirekire.
Hari n’abakunze kuvuga ko “Balkanisation” itakivugwa gusa muri politiki, ahubwo hari bamwe bavuga ko yanagarutsweho mu buhanuzi bwagiye bukorwa ku hazaza ha Congo, bavuga ko igihugu gishobora gucikamo ibice niba ibibazo by’umutekano n’imiyoborere bitakemuwe hakiri kare.
Mu myaka irenga makumyabiri ishize, Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo byagiye biberamo intambara idashira, ibikorwa by’ubwicanyi, ubusahuzi ndetse n’ubuhunzi bw’abaturage.
Mu gihe ubutegetsi bwa Kinshasa bushinjwa kunanirwa kugarura amahoro arambye muri ibyo bice, abaturage benshi bavuga ko bamaze gutakariza icyizere ingabo za FARDC kubera ibikorwa by’ihohoterwa, ruswa ndetse n’ubufatanye bamwe bashinja bamwe mu basirikare gukorana n’imitwe yitwaje intwaro irimo FDLR na Wazalendo.
Ni muri urwo rwego ihuriro rya Alliance Fleuve Congo (AFC/M23) muri Kivu ya Ruguru hamwe na MRDP-Twirwaneho muri Kivu y’Epfo rikomeje kuvuga ko ryafashe intwaro mu rwego rwo kurinda abaturage bavuga ko leta ya Kinshasa yananiwe kurinda.
Mu bice bimwe na bimwe bigenzurwa n’iyo mitwe, abaturage bavuga ko hari aho bavuga ko bafite umutekano ugereranyije n’aho hagenzurwa na FARDC, nubwo intambara ikomeje guteza ibibazo bikomeye by’ubuzima n’ubukungu.
Mu ijoro ryo ku wa Kane rishyira kuri uyu wa Gatanu tariki ya 29/05/2026, mu mujyi wa Baraka ugenzurwa n’ingabo za FARDC, hagaragaye undi muturage wishwe mu buryo bw’agashinyaguro.
Nk’uko amakuru Minembwe Capital News yahawe n’umunyamakuru wayo uri i Baraka abivuga, uwo muturage wari ugeze mu myaka hafi 60 y’amavuko, uzwi ku izina rya KINGA, yiciwe iwe mu rugo ahagana saa mbiri z’ijoro mu gace ka Moma Kibi, muri Komine ya Baraka Centre.
Amakuru y’ibanze avuga ko abo bicanyi bataramenyekana ku mugaragaro, ariko abaturage bamwe bavuga ko bakeka ko ibikorwa nk’ibi bikorwa n’imitwe ya Wazalendo ikorana bya hafi na FARDC, ingabo z’u Burundi ndetse na FDLR.
Ibi bikomeje gutuma abaturage benshi bavuga ko aho kuba ingabo za leta zirinda abaturage, hari aho zishinjwa kubashyira mu kaga cyangwa gukorana n’ababakorera ihohoterwa.
Abasesenguzi benshi bavuga ko niba koko hari gahunda ya referandumu cyangwa andi mavugurura akomeye ya politiki atakorerwa muri Kivu zombi kubera ikibazo cy’umutekano, bishobora gutuma abaturage baho bumva barushijeho gutandukanywa n’igihugu.
Ibi bishobora kongera imbaraga z’amatsinda avuga ko Kinshasa itacyita ku baturage bo mu Burasirazuba bwa Congo.
Ni na yo mpamvu amagambo ya Francine Muyumba ari gufatwa nk’akarango ko kuburira ubutegetsi bwa Perezida Félix Tshisekedi ko gukomeza gusiga inyuma abaturage ba Kivu bishobora guteza ikibazo gikomeye kurushaho.
Nubwo impaka kuri Balkanisation zikomeje gufata intera, hari abasesenguzi bavuga ko igikenewe atari amagambo y’intambara cyangwa urwango, ahubwo hakenewe:
ibiganiro bya politiki byimbitse hagati ya leta n’imitwe irwanya ubutegetsi;
kugarura icyizere hagati y’abaturage n’inzego z’umutekano;
guhagarika ubufatanye bwose n’imitwe ishinjwa ihohoterwa ry’abaturage;
kubaka ubuyobozi bushingiye ku butabera no ku kurinda abaturage bose nta vangura;
ndetse no gushyira imbere inyungu z’abaturage aho gushyira imbere inyungu za politiki.
Abaturage benshi bo muri Kivu bavuga ko icyo bifuza mbere na mbere atari intambara cyangwa gucikamo ibice, ahubwo ari amahoro, uburenganzira busesuye n’ubuyobozi bubitaho.
Mu gihe RDC ikomeje kwinjira mu bihe bya politiki bikomeye, ikibazo cya Balkanisation gikomeje kuba kimwe mu bibazo bikomeye bishobora kugena ejo hazaza h’igihugu cyose.







