“Kuva ku Bigishwa 12 Kugeza kuri Miliyari 2.3: Ibanga ry’Uko Ubukristo Bwafashe Isi, Amateka Yabwo n’Icyo Ibyo Bivuga ku Mana”
Minembwe Capital News
Ubukristo ni kimwe mu bintu bikomeye byagize uruhare mu guhindura amateka y’isi—mu myemerere, umuco, uburezi, politiki, imibereho y’abantu ndetse n’imibanire y’ibihugu. Kuva ku itsinda rito ry’abigishwa ryari i Yerusalemu mu kinyejana cya mbere, kugeza ku bantu babarirwa muri za miliyari ku isi muri iki gihe, ubutumwa bwa Yesu Kristo bwagiye bwambuka imipaka y’amoko, indimi n’imigabane.
Ariko amateka y’ubukristo si amateka yo kwaguka gusa. Ni n’amateka y’abatotejwe, abahowe Imana, impaka za tewolojiya, amacakubiri, ivugurura ry’amatorero, ubutumwa bw’ivugabutumwa ndetse n’ibikorwa by’imibereho myiza.
Ikibazo gikomeye rero ni iki: Ni iki cyatumye ubukristo bukura kuva ku bigishwa bake bukagera ku rwego rw’idini rikomeye ku isi? Amadini n’amatorero yagiye avuga iki ku mpamvu yabyo? Kandi, mu myumvire ya gikristo, uko kwaguka bisobanura iki imbere y’Imana?
- Ubukristo bwatangiriye he?
Mu myemerere ya gikristo, inkomoko y’ubukristo ishingiye kuri Yesu Kristo, wabayeho mu ntangiriro z’ikinyejana cya mbere mu karere ka Yudaya, muri icyo gihe kari mu Ntara y’Abaroma.
Yesu yigishije ibyerekeye Ubwami bw’Imana, urukundo, ukwihana, kubabarira, ukwizera no gukiranuka. Nyuma y’urupfu rwe ku musaraba, abakristo bemera ko yazutse mu bapfuye, kandi ko abigishwa be bahawe inshingano yo kugeza ubutumwa bwe ku bantu bo mu mahanga yose.
Ni ho haturuka isezerano rikomeye riri muri Matayo 28:19–20, aho Yesu aha abigishwa be inshingano yo guhindura abantu bo mu mahanga yose abigishwa.
Mu buryo bw’amateka, itsinda rya mbere ry’abakurikiye Yesu ryari rigizwe ahanini n’Abayahudi kandi ryari rifite icyicaro i Yerusalemu. Ariko bidatinze ryatangiye kwakira n’abandi bantu batari Abayahudi. Igitabo cy’Ibyakozwe n’Intumwa gisobanura uko ubutumwa bwavuye i Yerusalemu bukagera i Samariya, muri Aziya Ntoya, mu Bugiriki no kugera i Roma.
- Pentekote: igihe Itorero ryatangiriye gukura ku buryo budasanzwe
Kimwe mu bintu by’ingenzi mu mateka ya mbere y’Itorero ni Pentekote, ivugwa mu Byakozwe n’Intumwa igice cya kabiri.
Abigishwa bari bateraniye hamwe i Yerusalemu, maze Bibiliya igasobanura ko Umwuka Wera yabamanukiyeho. Ni nyuma y’iki gikorwa Petero yabwiye imbaga y’abantu ubutumwa, maze abantu benshi bakizera.
Amateka ya Bibiliya agaragaza ko ku munsi umwe abantu bagera ku bihumbi bitatu biyongereye ku bigishwa. Nyuma yaho, umubare w’abizera wakomeje kwiyongera.
Ku ruhande rwa tewolojiya ya gikristo, Pentekote ifatwa nk’igihe gikomeye cyane mu itangizwa ry’ubutumwa bw’Itorero ku rwego mpuzamahanga. Abakristo babona ko atari imbaraga z’abantu gusa zatumye ubutumwa bukwira, ahubwo ko Umwuka Wera ari we watanze ubushobozi bwo guhamya Kristo.
Ni yo mpamvu Ibyakozwe n’Intumwa 1:8 bivuga ko abigishwa bari kuzahabwa imbaraga, bakaba abahamya ba Kristo kuva i Yerusalemu kugeza ku mpera z’isi.
- Kuki ubukristo bwakwirakwiriye vuba?
Hari impamvu nyinshi zishobora gusobanura ukuntu ubukristo bwakwirakwiriye mu bihe bya mbere.
A. Ivugabutumwa ry’intumwa
Abigishwa ba Yesu ntibagumye i Yerusalemu. Batangiye kujya mu bindi bice by’Isi ya kera.
Petero yabaye umwe mu bantu bakomeye mu Itorero rya mbere, naho Pawulo agira uruhare rukomeye mu kugeza ubutumwa ku Banyamahanga.
Ingendo za Pawulo zamugejeje muri Siriya, Kupuro, Aziya Ntoya, Makedoniya, Ubugiriki n’i Roma.
Uko abigishwa bajyaga ahantu hatandukanye, bashinze amatorero mashya, maze ayo matorero akomeza kohereza abandi.
- Itotezwa ntiryabujije ubukristo gukura
Kimwe mu bintu bitangaje mu mateka ya mbere y’ubukristo ni uko abizera bagiye bahura n’itotezwa mu bihe bitandukanye.
Abakristo ba mbere baratotejwe; bamwe barafunzwe, abandi baricwa bazira ukwizera kwabo.
Nyamara, mu mateka y’Itorero, ibyo ntibyashoboye gukuraho ubukristo.
Mu myemerere ya gikristo, abahowe Imana bafashije gutanga ubuhamya bukomeye ku byo bemeraga. Ibyo byatumye ukwizera gukomeza kubaho nubwo abayoboke babo bahuraga n’ibibazo.
Ibi ni kimwe mu bintu abakristo bakunze gusobanura bavuga ko ubutumwa bw’Imana budashobora kuzimwa n’imbaraga z’abantu.
- Uko ubukristo bwageze mu Bwami bw’Abaroma
Roma yari imwe mu mbaraga zikomeye cyane ku isi ya kera. Imihanda yayo, ubucuruzi, ingendo n’imijyi byatumye abantu n’ibitekerezo bigenda hagati y’uturere dutandukanye.
Ubukristo bwakoresheje iyo miyoboro y’imibanire y’abantu kugira ngo ubutumwa bugere ahantu henshi.
Amatorero yatangiye kuboneka mu mijyi itandukanye, maze abakristo bakomeza kubaka imiryango y’abizera.
Uko Itorero ryagendaga rikura, imiterere y’ubuyobozi bwarwo nayo yarushijeho gutungana. Abepisikopi, abasaza, abadiyakoni n’abandi bakozi b’Itorero bagiye bagira inshingano zitandukanye.
- Kuva ku Itorero rimwe rya mbere kugeza ku matorero menshi
Mu ntangiriro, abigishwa ba Yesu ntibatekerezaga ku bukristo nk’urusobe rw’amadini menshi afite amazina atandukanye nk’uko tubibona uyu munsi.
Ariko uko ibinyejana byagiye bishira, havutse impaka ku nyigisho, imikorere y’Itorero, ubuyobozi, amasakaramentu n’uko Bibiliya igomba gusobanurwa.
Ibyo byagiye bitera amatsinda atandukanye n’imigenzo itandukanye.
Mu mateka y’ubukristo, habayeho gutandukana gukomeye kw’amatorero y’Iburasirazuba n’Iburengerazuba, bikunze kuvugwa mu mateka y’Itorero nka Great Schism yo mu 1054.
Nyuma yaho, mu kinyejana cya 16, haje Ivugurura ry’Abaporotesitanti (Protestant Reformation), ryatumye havuka amashami menshi mashya y’ubukristo.
Kuva icyo gihe, amatorero y’Abalutheri, Abacalivini/Reformed, Abangilikani, Ababatisita, Abametodisiti n’andi matsinda menshi yakomeje kwiyongera.
- Ivugurura ry’Abaporotesitanti ryahinduye isura y’ubukristo
Mu kinyejana cya 16, abantu nka Martin Luther, John Calvin, Huldrych Zwingli n’abandi bagize uruhare mu bikorwa by’ivugurura ry’Itorero mu Burayi.
Imwe mu ngingo zikomeye zari ukwibaza ku bubasha bw’Itorero, uko agakiza gasobanurwa, uruhare rw’Ibyanditswe Byera ndetse n’imikorere y’ubuyobozi bw’Itorero.
Ibi byatumye ubukristo butongera kugira isura imwe gusa mu bihugu by’i Burayi.
Nyuma yaho, ubwo ivugabutumwa ryagendaga rifata indi ntera, ayo mashami yagiye agera no muri Afurika, Aziya, Amerika n’ahandi.
- Ubukristo bwageze muri Afurika
Afurika ntabwo ari umugabane ubukristo bwagezeho vuba gusa.
Mu by’ukuri, ubukristo bwagize amateka maremare cyane muri Afurika kuva mu bihe bya mbere. Amatorero ya kera yashinze imizi cyane cyane muri Misiri, Afurika y’Amajyaruguru, Etiyopiya n’ahandi.
Nyuma y’ibinyejana, cyane cyane mu gihe cy’ubukoloni n’ubutumwa bw’abamisiyoneri, amatorero menshi y’Abanyaburayi yagiye ashinga amashami muri Afurika.
Ariko Afurika ntiyakomeje kuba umugabane wakira gusa ubutumwa bwazanywe n’abandi. Abanyafurika ubwabo batangiye kuba abavugabutumwa, abapasiteri, abashakashatsi muri tewolojiya n’abashinze amatorero.
Ibi byahinduye cyane ikarita y’ubukristo ku isi.
- Kuki Afurika yabaye ihuriro rikomeye ry’ubukristo?
Imibare ya Pew Research Center igaragaza impinduka ikomeye cyane: hagati ya 2010 na 2020, Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara yarenze u Burayi mu kugira umubare munini w’abakristo ku isi.
Mu 2020, Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara yari ituwe na 31% by’abakristo bose ku isi, mu gihe u Burayi bwari bufite 22%.
Ibi ni impinduka ikomeye mu mateka y’ubukristo.
Mu ntangiriro z’ikinyejana cya 20, igice kinini cy’abakristo ku isi cyari mu Burayi. Ubu Afurika ni imwe mu nkingi zikomeye z’ubukristo ku isi.
- Ubukristo bwageze ku isi yose
Mu gihe cy’ivugabutumwa, abamisiyoneri n’amatorero bagiye bajyana ubutumwa mu bihugu byinshi.
Ariko kandi, gukwirakwira kw’ubukristo ntikwatewe n’abamisiyoneri gusa.
Hari uruhare rw’abaturage bahindutse abakristo, abimukira, amashuri, ibitabo, Bibiliya zahinduwe mu ndimi zitandukanye, amaradiyo, televiziyo, interineti ndetse n’imbuga nkoranyambaga.
Uyu munsi, ubutumwa bushobora kuva mu gace gato bukagera ku bantu bari ku migabane itandukanye mu gihe gito cyane.
- Ubukristo bw’iki gihe bufite abantu bangana iki?
Raporo ya Pew Research Center yasohotse mu 2025, ishingiye ku mibare ya 2020, yagaragaje ko abakristo ku isi bari hafi miliyari 2.3, bingana na 28.8% by’abatuye isi.
Ibi bituma ubukristo bukomeza kuba itsinda ry’idini rifite abayoboke benshi ku isi.
Ariko hari ikintu cy’ingenzi: nubwo umubare w’abakristo wiyongereye kuva mu 2010 kugeza mu 2020, umubare wabo ugereranyije n’abatuye isi waragabanutse, kubera ko abaturage b’isi muri rusange biyongereye vuba kurusha umubare w’abakristo.
Hari kandi ibice by’isi, cyane cyane mu Burayi no muri Amerika ya Ruguru, aho abantu benshi bagenda bava mu madini cyangwa bakavuga ko nta dini bafite.
- Ariko ubukristo buracyakomeza kwaguka ahandi
Ibi bitanga ishusho idasanzwe.
Mu gihe hari ibihugu aho ubukristo bugenda bugabanuka, hari ahandi—cyane cyane muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara—aho bukomeza gukura.
Ni yo mpamvu ikarita y’ubukristo ku isi igenda ihinduka.
Mu gihe cyashize, u Burayi bwari ihuriro rikomeye ry’ubukristo. Ubu Afurika, cyane cyane Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara, iri kugira uruhare runini cyane mu isura y’ubukristo bw’isi.
- Kuki amatorero agenda aba menshi?
Kuba hari amatorero menshi ntibisobanura ko buri gihe aba afite Imana zitandukanye.
Amatorero menshi ya gikristo asangiye ibintu by’ingenzi: kwizera Imana imwe, Yesu Kristo, Bibiliya, urupfu n’izuka bya Kristo, n’umuhamagaro wo kubwira abantu ubutumwa bwiza.
Ariko atandukana ku bintu bimwe na bimwe bya tewolojiya, imiterere y’ubuyobozi, amasakaramentu, uburyo bwo gusenga ndetse n’imyemerere imwe n’imwe.
Urugero, World Council of Churches ivuga ko ari ihuriro ry’amatorero 356, ahagarariye abakristo barenga miliyoni 580 mu bihugu birenga 120. Muri ayo harimo amatorero ya Orthodox, Anglican, Baptist, Lutheran, Methodist, Reformed ndetse n’andi.
Ibi bigaragaza ubwinshi bw’amashami y’ubukristo muri iki gihe.
- Ese kuba amatorero ari menshi ni ikibazo?
Iki ni ikibazo gikomeye.
Ku ruhande rumwe, amacakubiri y’amatorero yagiye atuma habaho ubwisanzure bwo gusobanura inyigisho no gutangiza ibikorwa by’ivugabutumwa.
Ku rundi ruhande, amacakubiri yagiye anateza amakimbirane, guhangana no kwigira mu matsinda atandukanye.
Ni yo mpamvu mu kinyejana cya 20 habayeho imbaraga zo gushaka ubumwe bw’abakristo.
World Council of Churches yatangijwe ku mugaragaro mu 1948, nyuma y’imyaka y’imyiteguro yari yaratangiye mbere. Yagiye iba urubuga rwo guhuriza hamwe amatorero mu gushaka ubumwe, amahoro, ubutabera n’ubuhamya rusange.
Ibi bitanga isomo rikomeye: ubwinshi bw’amatorero ntibukwiye kuvana abakristo ku ntego y’ibanze yo gukorera Imana no gukunda abantu.
- None se Imana ibona ite uko ubukristo bwagiye bukura?
Iki ni cyo kibazo cyimbitse kurusha ibindi.
Mu myemerere ya gikristo, Imana ntabwo ireba gusa umubare w’abantu bari mu rusengero, ahubwo ireba umutima w’umuntu n’imbuto z’ubuzima bwe.
Yesu ubwe yigishije ko igiti kimenyekanira ku mbuto zacyo.
Ibi bivuze ko kugira abantu benshi bitaba bihagije ubwabyo. Itorero rishobora kuba rinini cyane ariko rikaba rikeneye kwibaza niba ubuzima bwaryo buhuye n’ubutumwa bwa Kristo.
Ubukristo, mu by’ukuri, ntabwo ari ikibazo cyo kubaka inyubako nini gusa, kugira abayoboke benshi cyangwa kugira amadini menshi.
Ni ikibazo cyo kumenya niba abantu bahinduka mu mitima, bakiga gukunda Imana no gukunda bagenzi babo.
- Kuki Yesu yavuze ko ubutumwa bugomba kugera ku mahanga yose?
Mu myumvire ya Bibiliya, umugambi w’Imana wo gukiza abantu ntabwo wari ugenewe ubwoko bumwe gusa.
Ibyakozwe n’Intumwa bisobanura ko ubutumwa bwavuye mu itsinda ry’Abayahudi i Yerusalemu bukagenda bugera ku Banyasamariya, ku Banyamahanga, ndetse no mu bice bya kure by’isi.
Ibi ni ingenzi kuko byerekana ko ubukristo kuva mu ntangiriro bwari bufite icyerekezo mpuzamahanga.
Ntabwo bwagombaga kuguma mu gihugu kimwe, mu bwoko bumwe cyangwa mu rurimi rumwe.
- Ni iki uku kwaguka kuvuga ku Mana?
Mu myemerere ya gikristo, hari ibintu bitatu by’ingenzi bishobora kuvugwa.
Icya mbere: Imana ishaka ko abantu bamenya ubutumwa bwayo
Kwaguka kw’ubukristo gusobanurwa n’abakristo benshi nk’isohozwa ry’umuhamagaro wo kugeza ubutumwa ku mahanga yose.
Icya kabiri: Imana ishobora gukoresha abantu basanzwe
Abigishwa ba mbere ntibari abantu bafite ubutegetsi bukomeye ku isi.
Ariko ubutumwa bwabo bwagiye bugera kure cyane.
Ibi bitanga igitekerezo gikomeye: mu buryo bwa tewolojiya, Imana ishobora gukoresha abantu bake kugira ngo itangize umurimo mugari.
Icya gatatu: Gukura kw’Itorero si iherezo ubwako
Umubare munini ntabwo ari cyo gipimo cya nyuma.
Ikibazo gikomeye ni iki:
Ese abantu barahinduka?
Ese bakunda abandi?
Ese barenganura abarengana?
Ese bubaha ubuzima?
Ese bubaka amahoro?
Ese ubuzima bwabo bugaragaza Kristo bigisha?
Aha ni ho ikibazo cyo kwaguka gihinduka ikibazo cy’imyitwarire.
- Ikibazo gikomeye cy’iki gihe: Itorero rifite abantu benshi ariko rifite ubuhamya bungana iki?
Iyi ni imwe mu mbogamizi zikomeye ubukristo buhanganye na zo muri iki gihe.
Hari amatorero akura cyane mu mubare, ariko hakabaho kwibaza niba uwo mubare uherekejwe no gukura mu gukiranuka, ubumwe, urukundo, ukuri n’ubutabera.
Hari n’aho idini ryagiye rikoreshwa mu nyungu za politiki, ubutegetsi cyangwa amafaranga.
Ibyo bituma hakenerwa gutandukanya ubutumwa bwa Kristo n’imikoreshereze mibi y’idini yakozwe n’abantu.
Amateka y’Itorero afite ibice byiza cyane, ariko afite n’ibice bigoye: amakimbirane, ivangura, guhangana kwa politiki, intambara, gukoresha idini nabi ndetse n’amakosa yakozwe n’abayobozi b’amadini.
Kuba ibyo byarabaye ntibisobanura ko ubutumwa bwa Kristo ari bubi; ahubwo bidusaba kureba niba ibikorwa by’abantu bihuye n’inyigisho bavuga ko bakurikiza.
- Ubukristo bw’ahazaza buzaba bumeze bute?
Imibare y’isi iratanga ishusho isobanutse: ubukristo ntibugiye gusa kuzimira nk’uko bamwe babitekereza, ariko isura yabwo irahinduka.
Afurika izakomeza kugira uruhare runini cyane mu bukristo bw’isi.
Ubukristo bwo muri Afurika buragenda bugira ijwi rikomeye muri tewolojiya, ivugabutumwa, indirimbo, amasengesho, ubuyobozi bw’amatorero ndetse no mu bikorwa by’ubutabazi.
Ikoranabuhanga na ryo rigiye gukomeza guhindura uburyo abantu biga Bibiliya, basenga, bumva inyigisho kandi baganira ku myemerere.
- Umusozo: Amateka y’ubukristo ni amateka y’ubutumwa bwagiye burenga imipaka
Kuva ku bantu bake bari i Yerusalemu kugeza ku bakristo babarirwa muri za miliyari ku isi, amateka y’ubukristo ni urugendo rurerure rwanyuze mu bihe byinshi.
Hari igihe bwatotejwe.
Hari igihe bwahawe ubwisanzure.
Hari igihe bwagiye bugira imbaraga muri politiki.
Hari igihe bwacitsemo amashami menshi.
Hari igihe bwagiye butera imbere cyane.
Hari n’aho bugenda bugabanuka.
Ariko ikintu kimwe cyakomeje kugaragara: ubutumwa bwa Yesu Kristo bwagiye burenga imipaka y’igihugu, ubwoko, ururimi n’umugabane.
Raporo ya Pew igaragaza ko mu 2020 abakristo bari hafi miliyari 2.3 kandi ko Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara yari imaze kurenga u Burayi mu kugira umubare munini w’abakristo.
Ku muntu wemera Imana, ibi bishobora gufatwa nk’ikimenyetso cy’uko ubutumwa bwiza bwakomeje kugera ku mahanga.
Ku muntu ureba amateka mu buryo bw’ubushakashatsi, ni urugero rw’ikintu cyatangiriye ku itsinda rito ariko kigahinduka kimwe mu bintu bikomeye byagize uruhare mu mateka y’isi.
Ariko ku Mana, nk’uko imyemerere ya gikristo ibivuga, ikibazo cya nyuma si umubare w’amatorero cyangwa ubwinshi bw’abayoboke. Ikibazo ni iki: abantu babayeho mu kuri, mu rukundo, mu butabera no mu kwizera?
Ni yo mpamvu amateka y’ubukristo atarangirira ku kibazo ngo:
“Ni abantu bangahe babaye abakristo?”
Ahubwo akomeza ku kibazo kirushijeho kuba gikomeye:
“Ni abahe bantu bahindutse kubera ubutumwa bwa Kristo, kandi ni izihe mbuto izo mpinduka zazanye ku isi?”
Kuko niba ubukristo bugomba gukomeza kugira icyo busobanura ku isi, imbaraga zabwo ntizizashingira gusa ku bwinshi bw’amatorero, ahubwo zizashingira ku kuri, urukundo, ubutabera, imbabazi n’ubuzima bihinduwe n’ubutumwa bwa Kristo.
Minembwe Capital News






