Me. Byashoni yamaganye uburyo “GENOCOST” ikoreshwa mu gusobanura ibyaha byakorewe Abanyamulenge, asaba ubutabera n’ukuri ku mateka yabo
MINEMBWE CAPITAL NEWS
Me. MANIRAGABA BYASHONI John, umunyamategeko, umuvugizi w’uburenganzira bwa muntu akaba n’Umunyamulenge wo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), yatangaje ku giti cye ko atemeranya n’uburyo Leta y’i Kinshasa n’izindi nzego zikoresha ijambo “GENOCOST” mu gusobanura ibyaha n’ubwicanyi avuga ko byakorewe Abanyamulenge mu bice by’Imisozi Miremire ya Itombwe, Minembwe, Bijombo n’ahandi.
Mu ibaruwa ifunguye yanditse ku itariki ya 23/08/2026, Me. Byashoni yavuze ko ikibazo cy’ubwenegihugu bw’Abanyamulenge, ndetse n’uburyo ibyaha byakorewe abagize uwo muryango bisobanurwa, ari ibibazo bifitanye isano kandi bikwiye kurebwa mu buryo bwimbitse, butabogama kandi bushingiye ku bimenyetso.
Yashimangiye ko iyi nyandiko ari ubutumwa bwe bwite, kandi ko butagamije gusubiramo imyanzuro y’undi muntu cyangwa umutwe wa politiki.
Yamaganye amagambo ya Martin Fayulu ku Banyamulenge
Me. Byashoni yatangiye ibaruwa ye agaragaza impungenge afite ku mpaka zikomeje kugaruka ku bwenegihugu bw’Abanyamulenge, cyane cyane nyuma y’amagambo yavuze ko yatangajwe na Martin Fayulu i Buruseli ku itariki ya 19/08/2026.
Nk’uko Me. Byashoni abivuga, Fayulu yavuze ko nta bwoko bw’Abanyamulenge bubaho muri Congo, ahubwo ko ari umuryango ukomoka mu Rwanda.
Me. Byashoni yavuze ko ayo magambo ayamagana ku giti cye kandi mu buryo bukomeye, ashingiye no ku nshingano ze nk’umwe mu baharanira uburenganzira bwa muntu.
Mu ncamake, yavuze ko impaka za politiki zitagomba gutuma ubuzima, agaciro cyangwa irangamimerere ry’Abanyamulenge bishyirwa mu kaga ku buryo bushobora kugira ingaruka ku bwenegihugu bwabo muri RDC.
Yavuze ko iki kibazo atagifata nk’ikibazo cy’ishyaka cyangwa uruhande rwa politiki, ahubwo ko ari igitekerezo ashingiye ku myitwarire ye bwite mu kurwanya ibyo avuga ko ari “uguhakana, guheza no kwambura Abanyamulenge ubwenegihugu bwabo bwa Kongo.”
Yagarutse ku gisubizo cya Me. Azarias Ruberwa
Me. Byashoni yanagarutse ku gisubizo cyatanzwe na Me. Azarias Ruberwa, na we wagize icyo avuga ku magambo ya Martin Fayulu.
Icyakora, Me. Byashoni yashimangiye ko inyandiko ye ari iyigenga kandi ko itandukanye n’iya Ruberwa.
Yagize ati:
«“Kwibaza ku kubaho kwacu biri kubera i Buruseli, mu gihe abaturage bahanganye n’umutekano muke mu Minembwe.”»
Impaka ku Banyamulenge yazihuje n’umutekano muke muri Minembwe
Mu ibaruwa ye, Me. Byashoni yahuje impaka zerekeye ubwenegihugu bw’Abanyamulenge n’ibibazo by’umutekano bikomeje kugaragara mu misozi miremire ya Kivu y’Amajyepfo.
Yavuze ko amakuru n’ubuhamya yishingikirizaho bigaragaza ko ibikorwa bya gisirikare n’ibitero byongera kugaragara mu bice bya Minembwe na Mibunda, bikagira ingaruka ku baturage ndetse no ku bantu bari batangiye gusubira mu byabo nyuma y’ibihe by’umutekano muke.
Nubwo yavuze ko ayo makuru akwiye gukorerwa igenzura n’inzego zigenga, yagaragaje ko hari ikibazo gikomeye asanga kidakwiye kwirengagizwa.
Ku bwe, hari icyuho hagati y’impaka ziri kubera mu mahanga ku bijyanye n’uko Abanyamulenge bagomba gufatwa n’ukuri kw’abaturage bari ku butaka, bavuga ko bahura n’itotezwa n’ubwicanyi.
Me. Byashoni asanga iyo umuryango uhora werekanwa nk’uw’abanyamahanga, udakwiye kuba muri icyo gihugu cyangwa udahari nk’umuryango wemewe, bishobora gutuma ihohoterwa rikorerwa abagize uwo muryango ridahabwa uburemere bukwiye.
Impamvu avuga ko atemera “GENOCOST” nk’uburyo bwonyine bwo gusobanura ibyaha byakorewe Abanyamulenge
Igice gikomeye cy’ubutumwa bwa Me. Byashoni cyibanze ku gitekerezo cya “GENOCOST”, ijambo rikoreshwa muri RDC mu biganiro bimwe birebana n’ibyaha bikomeye bifitanye isano n’amakimbirane, umutungo kamere ndetse n’indishyi ku barokotse ihohoterwa.
Me. Byashoni yashimangiye ko atamagana ihame ryo kwishyura no gusana ibyangijwe n’ibyaha, ahubwo ko ikibazo afite ari uburyo “GENOCOST” ishobora gukoreshwa mu gusobanura ibyaha avuga ko byakorewe Abanyamulenge.
Ku bwe, iri zina rishobora gutuma igice cy’ingenzi cy’amateka y’abagize uwo muryango kidahabwa umwanya ukwiye.
“Umutungo kamere ntukwiye kuba igisobanuro rusange cy’ubwicanyi”
Me. Byashoni yavuze ko mu bice bya Itombwe–Minembwe–Bijombo, atazi ko hari ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bukorwa mu buryo bwemewe n’amategeko ku rwego rwaba rushingirwaho mu gusobanura ibyaha byose byakorewe abaturage baho.
Aha ni ho yahereye yibaza niba koko gushyira imbere inyungu z’ubukungu ari byo byakagombye kuba ishingiro nyamukuru mu gusobanura ubwicanyi n’ibindi byaha bikomeye avuga ko byakorewe Abanyamulenge.
Yasobanuye ko atahakana ko umutungo kamere ushobora kugira uruhare mu makimbirane yo mu bice bimwe bya RDC, ariko ko adashaka ko uwo mutungo uhinduka igisobanuro rusange cy’ibyaha byose byakorewe Abanyamulenge.
Ku bwe, hagomba no kwitabwaho ibimenyetso bishobora kugaragaza uruhare rw’ivangura rishingiye ku bwoko, ku bwenegihugu no ku kwanga umuryango runaka.
Yibukije ubwicanyi avuga ko bwibasiye Abanyamulenge
Mu butumwa bwe, Me. Byashoni yagarutse ku mateka y’ibitero n’ubwicanyi avuga ko byibasiye Abanyamulenge mu bihe bitandukanye.
Yavuze ko muri ibyo bikorwa harimo ibyabereye mu Bibogobogo, Gandja, Uvira na Bukavu mu 1996, ndetse n’ibindi bikorwa by’urugomo byabaye mu bice bitandukanye bya RDC mu 1998, birimo Kinshasa, Kalemie na Kamina.
Yongeye kwibutsa ubwicanyi bwa Gatumba bwo ku itariki ya 13/08/2004, ndetse n’ibindi bikorwa by’urugomo avuga ko byabereye i Bukavu bifitanye isano na Colonel Nabyolwa.
Yagarutse kandi ku rupfu rwa Major Joseph Kamizobe, avuga ko umurambo we wakorewe ibikorwa byo kuwusuzugura i Fizi, ndetse n’urupfu rwa Lieutenant Kabongo i Goma, hamwe n’ibindi bikorwa avuga ko byasize ibikomere bikomeye mu mateka y’Abanyamulenge.
Me. Byashoni yahereye kuri ayo mateka abaza ikibazo gikomeye:
«“Ese abo bantu bishwe kubera ko bacukuraga amabuye y’agaciro cyangwa kubera inyungu z’ubukungu?”»
Ku giti cye, igisubizo cye ni oya.
Avuga ko ku byaha yibukije, uruhare rw’ikibazo cy’ubwenegihugu ndetse n’impamvu avuga ko abantu bishwe, bidakwiye kwirengagizwa.
“Ntitwishwe kubera umutungo, twishwe kubera abo turi bo”
Me. Byashoni avuga ko hari ibyaha aho icy’ingenzi atari umutungo uwahohotewe yari afite, ahubwo ko impamvu nyamukuru ishobora kuba ari uwo ari we cyangwa umuryango akomokamo.
Ni muri urwo rwego asanga gushyira ibyaha byose mu cyiciro cya “GENOCOST” bishobora kugira ingaruka zibiri zikomeye.
Icya mbere: guhisha cyangwa kugabanya uburemere bw’impamvu ishingiye ku bwenegihugu.
Ku bwe, iyo ubwicanyi busobanuwe cyane nk’ubwakozwe kubera gushaka umutungo kamere, hari ibyago byo kutabona neza uruhare rushobora kuba rwaragizwe n’urwango rushingiye ku bwoko cyangwa ku bwenegihugu.
Me. Byashoni avuga ko ku bantu barokotse ihohoterwa, kumenya uwahohotewe ndetse n’impamvu yatumye yibasirwa ari ibintu by’ingenzi mu kumenya ukuri kw’amateka.
Icya kabiri: gutuma amateka y’Abanyamulenge avangirwa mu byiciro rusange.
Me. Byashoni avuga ko indi ngaruka ari uko ibyaha byakorewe Abanyamulenge bishobora gutakaza umwihariko wabyo iyo bihujwe gusa n’ibindi byaha bifitanye isano n’amakimbirane n’umutungo kamere.
Ntabwo avuga ko abandi bahohotewe bakwiye kwirengagizwa.
Ahubwo asaba ko ibyaha byakorewe Abanyamulenge na byo byandikwa, bigakorerwa iperereza kandi bigasuzumwa hashingiwe ku bimenyetso byihariye bishobora kugaragaza gutotezwa hashingiwe ku bwenegihugu.
Asaba ubutabera, ukuri n’indishyi byihariye
Mu myanzuro y’ubutumwa bwe, Me. Byashoni yavuze ko ashyigikiye ko ibyaha avuga ko byakorewe Abanyamulenge byemerwa kandi bigakorerwa iperereza mu buryo bwihariye.
Asaba ko, mu gihe ibimenyetso byaba bibyemezwa kandi amategeko akabishyigikira, bimwe muri ibyo byaha bishobora gusuzumwa nk’ibyaha bya jenoside cyangwa ibindi byaha mpuzamahanga bikomeye.
Yasabye kandi ko hashyirwaho uburyo bwigenga kandi butabogama bwo:
- gukusanya no kubika ibimenyetso;
- kumenya ukuri ku byabaye;
- kugaragaza ababigizemo uruhare hashingiwe ku bimenyetso;
- kumenya inshingano z’ababishinzwe;
- gutanga ubutabera ku bahohotewe;
- no gutanga indishyi ku barokotse.
Yashimangiye ko inshingano z’abafatanyije mu byaha bitandukanye zitagomba kugenwa mbere y’iperereza, ahubwo ko hakwiye kubaho uburyo bwigenga, butabogama kandi bushingiye ku bimenyetso.
“Ntabwo nsaba abantu kwemera ibitekerezo byanjye bya politiki”
Mu gusoza ubutumwa bwe, Me. Byashoni yavuze ko atari gusaba abantu bose guhuza ibitekerezo bya politiki na we.
Ahubwo asaba ko amateka y’Abanyamulenge yandikwa nta kuyahakana, ko ubwenegihugu bwabo bwemerwa kandi ko ibyaha avuga ko bakorewe bisuzumwa ku rwego rumwe n’ibyaha byakorewe abandi baturage ba RDC.
Yavuze ko ikibazo cy’umutekano w’Abanyamulenge kidashobora gutandukanywa n’ikibazo cy’uko ubwenegihugu bwabo bwemerwa.
Ku bwe, indangamimerere y’umuryango ntigomba kugengwa n’ibihe bya politiki.
Yasoje ubutumwa bwe n’amagambo akomeye agira ati:
«“Ntabwo twishwe kubera ‘GENOCOST’. Twishwe kubera abo turi bo.”»
Me. Byashoni yavuze ko ari yo mpamvu asaba ko amateka y’Abanyamulenge yubahirizwa, ubwenegihugu bwabo bukemerwa, kandi ubutabera bugashyira ahagaragara ukuri ku byaha avuga ko byakorewe abagize uwo muryango, hatabayeho kubogama cyangwa gukoresha ayo mateka mu nyungu za politiki.
Me. Byashoni yasoje ubutumwa bwe avuga ko ari i Bukavu.






