Ibivugwa ku ihuriro ry’u Bubiligi n’u Burundi mu migambi ya gisirikare bikomeje guteza impungenge mu karere k’Ibiyaga Bigari
Mu gihe intambara yo mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC) ikomeje gufata indi ntera, amakuru atandukanye akomeje kugaragaza ihuriro ry’ibihugu byinshi bifite inyungu n’imigambi itandukanye muri aka karere. Muri ibyo, hagaragaramo cyane u Bubiligi n’u Burundi, ibihugu bivugwaho kugira uruhare mu migambi ya gisirikare ishobora kugira ingaruka zikomeye ku mutekano w’akarere k’Ibiyaga Bigari.
Amakuru aturuka mu nzego zitandukanye avuga ko i Bruxelles habereye ibiganiro byihariye byasabaga ubufatanye bwa Leta y’u Burundi mu mugambi wo guhindura ubuyobozi bw’u Rwanda. Bivugwa ko ubuyobozi bwa Perezida w’u Burundi, Evariste Ndayishimiye, bwemeye gukorana muri uwo mugambi.
Mu rwego rwo kuwushyira mu bikorwa, u Burundi bivugwa ko bwasabye u Bubiligi inkunga ikomeye ya gisirikare, irimo intwaro zigezweho ndetse n’ubwirinzi bwo mu kirere. Amakuru agaragaza ko mbere yo gutanga izo ntwaro, hashyizwe imbere izari zisanzwe mu bubiko bw’igisirikare cy’u Bubiligi, harimo imbunda ziremereye ndetse n’indege zitagira abapilote (drones) zibarirwa mu bihumbi.
Byongeye, bivugwa ko u Burundi bwateguye ingabo zibarirwa mu bihumbi 50 zigomba kuzifashishwa muri uwo mugambi, ibintu bigaragaza ko ari igikorwa cyateguwe mu buryo bwagutse kandi bwihariye.
Iyi migambi ntiyavuzweho gusa u Bubiligi n’u Burundi. Amakuru avuga ko hari n’ibindi bihugu bifite uruhare cyangwa inyungu muri iyi gahunda, birimo RDC ubwayo, Tanzania, Angola ndetse na Afurika y’Epfo. Ibi bihugu bishobora kuba bifite impamvu zitandukanye zirimo iz’umutekano, politiki ndetse n’ubukungu.
Perezida wa RDC, Félix Antoine Tshisekedi, na we bivugwa ko ashaka kwisubiza imijyi ya Goma na Bukavu, imaze igihe igenzurwa n’ihuriro Alliance Fleuve Congo (AFC/M23). Iyi mijyi ifatwa nk’ingenzi mu rwego rwa gisirikare n’ubukungu, bityo kuyigarurira bikaba byafasha mu gushyira mu bikorwa imigambi ya gisirikare igamije gushyira igitutu ku Rwanda.
Hari kandi amakuru agaragaza ko Ambasaderi w’u Burundi i Bruxelles, Thérence Ntahiraja, amaze igihe ahuriza hamwe bamwe mu Banyarwanda baba mu mahanga batavuga rumwe n’ubutegetsi bw’u Rwanda, kugira ngo bashyigikire uwo mugambi. Ibi bigaragaza ko, uretse imbaraga za gisirikare, hari no gukoresha inzira za dipolomasi n’itangazamakuru mu gushaka gushyigikira iyo gahunda.
Kugira ngo wumve neza aho ibi biva, ni ingenzi gusubiza amaso inyuma ku mateka y’u Bubiligi muri aka karere. U Bubiligi bwigeze gukoloniza u Rwanda n’u Burundi, ndetse bugira uruhare rukomeye mu miterere ya politiki n’imiyoborere y’ibi bihugu mbere y’ubwigenge.
Nyuma y’ubwigenge, u Bubiligi bwakomeje kugira ijambo mu bya politiki n’ubukungu muri aka karere, cyane cyane binyuze mu bufatanye n’imiryango mpuzamahanga ndetse n’ibihugu byo mu Burayi. Ibi bituma kenshi bushinjwa kugira uruhare mu bibazo bya politiki byo mu karere, nubwo na bwo bubihakana.
Hagati aho, ibi bishobora kugira ingaruka zikomeye ku mutekano w’akarere. Intambara ishobora kwaguka ikava muri RDC igakwira no mu bihugu bihana imbibi, bigateza ibibazo bikomeye birimo ubuhunzi, ihungabana ry’ubukungu ndetse n’ihungabana ry’umutekano rusange.
Ibibera mu burasirazuba bwa RDC bikomeje kugaragaza ishusho y’ihuriro ry’inyungu za politiki n’iza gisirikare z’ibihugu byinshi. Uruhare ruvugwa rw’u Bubiligi n’u Burundi rugaragaza uburyo ikibazo cy’umutekano w’akarere k’Ibiyaga Bigari gikomeje kuba ingorabahizi isaba ibisubizo byimbitse, birimo ibiganiro bya dipolomasi, ubwumvikane n’ubufatanye bw’ibihugu byose birebwa n’iki kibazo.






