Impaka hagati ya Perezida Ndayishimiye n’Igisirikare ku Mvano y’Icyago Cyahitanye Abatari Bake i Bujumbura
Mu minsi mike ishize yo muri uyu mwaka wa 2026, mu gace ka Musaga mu Mujyi wa Bujumbura, habereye inkongi ikomeye yafashe ububiko bw’intwaro buri mu kigo cya gisirikare kizwi nka Camp Base, ikurikirwa n’iturika rikomeye ry’ibisasu ryagize ingaruka zikomeye ku buzima bw’abantu n’ibikorwa byabo.
Iyi nkongi yabaye ku mugoroba wo ku wa 31/03/2026, aho ububiko bw’ibisasu bwafashwe n’umuriro ugahita ukwirakwira mu buryo bwihuse, bikarangira ibisasu byinshi biturika. Ibyo byaturitse byangije inzu z’abaturage bari hafi aho, ibikorwa remezo ndetse n’ibindi bikoresho by’agaciro. Nk’uko byatangajwe na Leta y’u Burundi, abantu 13 bahasize ubuzima, mu gihe abagera kuri 57 bakomeretse, barimo abasirikare batatu.
Nyuma y’iki cyago, hatangiye kuvugwa impamvu zitandukanye zishobora kuba zarateye iyo nkongi. Mu itangazo rya mbere, inzego z’umutekano zagaragaje ko bishobora kuba byatewe n’umuriro w’amashanyarazi, nk’uko bikunze kuvugwa mu nkongi nyinshi zibasira inyubako.
Gusa, Perezida w’u Burundi, Evariste Ndayishimiye, yanyomoje iyo mvugo, agaragaza ko idafite ishingiro. Mu kiganiro yagiranye n’ikinyamakuru Yaga Burundi, yavuze ko mu bubiko bw’intwaro hataba umuriro w’amashanyarazi, bityo ko bidashoboka ko ari wo wateye iyo nkongi.
Yashimangiye ko ashingiye ku bumenyi n’uburambe afite mu bya gisirikare, kuko yigeze kuba umusirikare ushinzwe ibikoresho ndetse akaba yarasuye kenshi icyo kigo cya Camp Base. Yagize ati: “Ahari ububiko bw’intwaro, nta muriro w’amashanyarazi uhaba. Ibyo kubihuza n’amashanyarazi si byo.”
Ibi byahise bituma habaho kunyuranya kw’imyumvire hagati y’Umukuru w’Igihugu n’inzego zimwe z’igisirikare zari zatangaje impamvu y’amashanyarazi nk’ishobora kuba yarateye uwo muriro.
Perezida Ndayishimiye yagaragaje ko inkongi nk’iyi ishobora guterwa n’impamvu zitandukanye, harimo:
- Ibisasu bibitswe hamwe bishobora kubyara ubushyuhe bwinshi, cyane cyane iyo bitabungabunzwe neza;
- Ibikoresho bishaje cyangwa bititaweho neza bishobora kwangirika bikateza impanuka;
- Uburangare cyangwa amakosa y’abantu (human error), aho imicungire mibi cyangwa amakosa y’abakozi bashinzwe ububiko bishobora gutuma habaho impanuka;
- Ibindi bintu bya tekiniki cyangwa ibidashingiye ku bushake (accidental chain reaction), aho ibisasu bishobora guturika bitewe n’ihuriro ry’ibintu byinshi bibyara umuriro.
Nubwo nta gihamya iratangazwa ku mugaragaro, ibi byerekana ko iperereza rigikomeje kandi rikeneye ubushishozi buhanitse.
Si ubwa mbere inkongi nk’iyi ibayeho ku isi. Mu bihugu bitandukanye, ububiko bw’intwaro bwagiye bufatwa n’inkongi bitewe n’impamvu zirimo ubushyuhe bukabije, kubika nabi intwaro, amakosa y’abantu, cyangwa impanuka ziturutse ku bikoresho bishaje.
Urugero ni impanuka zabaye mu bihugu nka Ukraine, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo n’ahandi, aho ububiko bw’amasasu bwagiye buturika bukangiza byinshi.
Ibi bituma ibihugu byinshi bishyira imbaraga mu kubungabunga neza ububiko bw’intwaro, harimo kugenzura ubushyuhe, umutekano w’ibikoresho no gukoresha ikoranabuhanga rigezweho.
Perezida Ndayishimiye yatangaje ko iperereza kuri iyi nkongi rigikomeje kandi ko rikorwa mu buryo bwitondewe. Yavuze ko abakorera muri Camp Base bagomba kubazwa umwe ku wundi kugira ngo hamenyekane ukuri nyakuri.
Yongeyeho ko, nibiba ngombwa, hazifashishwa n’ubumenyi bwa siyansi mu gusuzuma neza icyateye iyo nkongi, kugira ngo hirindwe gukomeza gukeka cyangwa gutanga amakuru atizewe.
Iyi nkongi yasize abaturage bo mu gace ka Musaga mu bwoba no mu gihombo gikomeye. Inzu zarasenyutse, abantu babura ibyabo, abandi bahura n’ihungabana rikomeye.
Abasesenguzi bavuga ko ibi bigaragaza akamaro ko gushyira ububiko bw’intwaro kure y’aho abaturage batuye, no kongera ingamba zo kwirinda impanuka nk’izi.
Inkongi yafashe ububiko bw’intwaro ku Musaga yagaragaje ibibazo bikomeye mu micungire n’umutekano w’ibikoresho bya gisirikare. Kuba hari kunyuranya hagati y’ubuyobozi bw’igihugu n’inzego z’igisirikare ku cyateye iyo mpanuka, bituma hakenerwa iperereza ryimbitse kandi ryigenga.
Icy’ingenzi ni uko ukuri kuzamenyekana, hagafatwa ingamba zihamye zo kurinda ubuzima bw’abaturage no gukumira ko ibyago nk’ibi byongera kubaho.







