Perezida Kagame n’Urugendo rw’Ubwitange Rwamugize Umuyobozi w’Ingabo za RPA: Amateka y’Ikiganiro cy’i Paris Cyagaragaje Ubushake bwo Guharanira Amahoro n’Ubutwari bwo Guhangana n’Ibigeragezo
MINEMBWE CAPITAL NEWS (MCN)
Mu mateka y’u Rwanda yo mu myaka ya za 1990, urugamba rw’Umuryango FPR Inkotanyi n’Ingabo za RPA (Rwanda Patriotic Army) rufite ibihe byihariye byagaragaje ubwitange, ubushake bwo guharanira impinduka ndetse n’uruhare rw’abayobozi bagize uruhare rukomeye mu rugendo rw’igihugu.
Muri ibyo bihe bikomeye, Paul Kagame, wari umwe mu bayobozi bakuru ba FPR Inkotanyi akaba na Visi Perezida w’uyu muryango icyo gihe, yagaragaje ubushake budasanzwe bwo kujya mu bikorwa byari bifite ibyago byinshi, ariko agamije kugaragaza ko FPR Inkotanyi itarwaniraga intambara gusa, ahubwo yashakaga n’umusaruro w’amahoro arambye.
Ibi byabaye mu gihe urugamba rw’Ingabo za RPA rwari rumaze igihe rukomeje, mu gihe igitutu mpuzamahanga cyari cyiyongereye, cyane cyane ku Bufaransa bwari bumaze igihe bufite umubano wa hafi n’ubutegetsi bwa Perezida Juvénal Habyarimana.
Mu gihe intambara yari ikomeje hagati ya Leta y’u Rwanda icyo gihe na FPR Inkotanyi, Leta y’u Bufaransa yari iyobowe na Perezida François Mitterrand yashatse kumenya niba FPR yari ifite ubushake bwo kugera ku mahoro binyuze mu biganiro.
Ni muri urwo rwego u Bufaransa bwasabye ko FPR yohereza intumwa i Paris kugira ngo zigirane ibiganiro n’abahagarariye ubutegetsi bwa Habyarimana.
Iki cyemezo cyateye impungenge bamwe mu bari muri FPR Inkotanyi, kuko hari abatekerezaga ko kujya i Paris bishoboraga gushyira ubuzima bwa Paul Kagame mu kaga, bitewe n’uko yari umwe mu bayobozi bakomeye b’uyu muryango ndetse akaba yari afite uruhare rukomeye mu buyobozi bwa gisirikare.
Nubwo hari abamugiriye inama yo kutitabira ibyo biganiro, Kagame yahisemo kujyayo, avuga ko kutitabira ibiganiro byashoboraga gutuma FPR ishinjwa ko idashaka amahoro.
Mu nama ya Biro Nkuru ya FPR Inkotanyi yabereye muri Intare Arena, i Rusororo mu Karere ka Gasabo, Perezida Kagame yagarutse kuri iki gihe avuga ko iyo atajya i Paris, abashakaga kugaragaza ko FPR itifuza ibiganiro bari kubona impamvu yo kubishingiraho.
Tariki ya 22/09/1991, intumwa za FPR Inkotanyi zari zigizwe n’abantu batanu zakiriwe na Paul Dijoud, wari umuyobozi mukuru ushinzwe ububanyi n’amahanga mu Bufaransa.
Muri izo ntumwa harimo Paul Kagame, Dr. Emmanuel Ndahiro ndetse na Tom Byabagamba.
Perezida Kagame yavuze ko muri ibyo biganiro bahuye n’abayobozi bakuru b’Abafaransa barimo Paul Dijoud na Jean-Christophe Mitterrand, umuhungu wa Perezida François Mitterrand.
Yavuze ko ikiganiro cyaje gukomera ubwo Dijoud yasabaga FPR guhagarika imirwano.
Kagame yasobanuye ko urugamba rwa RPA rutari rushingiye ku gukunda intambara, ahubwo ko rwari rugamije gukemura ikibazo cyari kimaze igihe mu Rwanda.
Yagize ati:
“Si uko dukunda kurwana, ntabwo turwana kuko tubikunda.”
Avuga ko ubwo yasobanuraga amateka y’ikibazo cy’u Rwanda, ikiganiro cyakomeje gukomera, kugeza ubwo Dijoud yamubwiye ko RPA igomba guhagarika imirwano kuko n’iyo yafata Kigali, ngo itari gusanga abantu bayo bahari.
Kuri Kagame, ayo magambo yari afite uburemere bukomeye, kuko yumvaga ko yari arimo kuburirwa ko ubuzima bw’Abatutsi bari mu Rwanda bwari mu kaga.
Perezida Kagame yavuze ko nyuma y’ibiganiro, ubwo bari bamaze gusohoka, Paul Dijoud yamubwiye amagambo yaje kugira igisobanuro gikomeye mu mateka.
Yagize ati ngo Dijoud yamubwiye:
“Uzamvugishe ubutaha igihe uzaba uri Umuyobozi w’ingabo nshya z’u Rwanda.”
Kagame avuga ko yamusubije ati:
“Yego Sir! Umenye ko ibyo nibiba, nzabikora neza.”
Aya magambo yaje gusobanuka nyuma y’imyaka mike, ubwo FPR Inkotanyi yatsindaga ubutegetsi bwakoze Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Paul Kagame akaba Umuyobozi w’Ingabo za RPA zagize uruhare mu guhagarika Jenoside no gushyiraho ubuyobozi bushya mu Rwanda.
Nyuma y’ibiganiro, Kagame n’abo bari kumwe bajyanye kurara muri Hilton Hotel i Paris, kuko batagombaga guhita basubira mu rugendo.
Ariko mu rukerera rw’umunsi wakurikiyeho, ibintu byarahindutse.
Kagame yavuze ko yabyutse agasanga abantu bagera kuri barindwi bafite imbunda kandi batambaye impuzankano bari gusaka aho bari.
Yavuze ko ubwo yarebaga mu cyumba cyarimo Dr. Emmanuel Ndahiro na Tom Byabagamba, yabasanze bambitswe amapingu bicaye hasi.
Ati:
“Badutwaye ahantu muri gereza. Bwari ubwa mbere ngeze i Paris, kandi bwari n’ubwa mbere nari ngeze muri gereza.”
Yavuze ko bafungiwe mu gice cyo hasi cy’inyubako, nyuma bakaza kubazwa ibibazo bitandukanye ku bantu bari bahuye na bo.
Perezida Kagame yavuze ko abamufunze bamubajije byinshi ku biganiro yagiranye n’abayobozi b’u Bufaransa, ndetse bagerageza no kumukoresha imashini ipima ibinyoma (polygraph).
Yabyanze avuga ko atari kwemera gukorerwa icyo kizamini.
Ati:
“Niba mushaka kunyica, nimubikore.”
Nyuma y’amasaha menshi bamaze bafunzwe, Kagame n’abo bari kumwe bararekuwe, bakomeza urugendo berekeza i Bruxelles mu Bubiligi, aho bafatiye indege ibacyura.
Perezida Kagame yavuze ko ibyabereye i Paris byamwigishije byinshi ku buryo ikibazo cy’u Rwanda cyari gikomeye ndetse n’uburyo amahanga yari akibona.
Yagaragaje ko amagambo yabwiwe ko “atazasanga abantu be bakiriho” yari afite uburemere bukomeye, kuko yemeza ko hari abantu bari bafite amakuru ku byari biri gutegurwa mu Rwanda mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Ibi bihe byabaye kimwe mu bice by’ingenzi mu mateka ya Paul Kagame n’urugendo rwa FPR Inkotanyi, aho yagaragaje ubushake bwo gufata ibyemezo bikomeye mu bihe byari birimo ibyago byinshi.




