Perezida Tshisekedi wa RDC na Museveni wa Uganda Binjiye mu Cyiciro Gishya cy’Ubufatanye
Perezida wa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo (RDC), Félix Antoine Tshisekedi Tshilombo, yagiriye uruzinduko rw’akazi i Kampala muri Uganda, aho yagiranye ibiganiro byihariye na Perezida Yoweri Kaguta Museveni ku bibazo by’umutekano, ubukungu ndetse n’imishinga mishya y’iterambere ihuza ibihugu byombi.
Ibi biganiro byabereye muri State House i Kampala kuri uyu wa Mbere tariki ya 11/05/2026, byasize impande zombi zishyize umukono ku masezerano atandatu y’ubufatanye yari yarateguwe mu nama ya cyenda ya Komisiyo Ihoraho ihuriweho n’ibihugu byombi.
Nubwo ayo masezerano yibanze ku bufatanye busanzwe hagati ya RDC na Uganda, ikibazo cyagarutsweho cyane ni umutekano muke ukomeje kurangwa mu Burasirazuba bwa Congo, cyane cyane mu ntara za Kivu y’Amajyaruguru, Kivu y’Amajyepfo na Ituri, ndetse n’umushinga mushya wa peteroli ushobora guhindura ubukungu bw’akarere.
Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa RDC, Thérèse Kayikwamba Wagner, yavuze ko uru ruzinduko rutari rugamije gusa kongera gusinya amasezerano mashya, ahubwo rwari rugamije gutanga ibisubizo bifatika ku bibazo abaturage bahura na byo buri munsi.
Yagize ati:
“Icyari kigamijwe ntabwo ari ukongera amasezerano gusa, ahubwo ni uguhindura mu buryo bugaragara imibereho y’abaturage b’ibihugu byombi.”
Perezida Yoweri Museveni yagaragaje ko ikibazo cya mbere cyaganiriweho ari umutekano ku mipaka ihuza Uganda na RDC, cyane cyane mu bice bya Kivu y’Amajyaruguru na Ituri bikomeje kwibasirwa n’imitwe yitwaje intwaro.
Museveni yavuze ko abayobozi b’ingabo z’ibihugu byombi basanzwe bazi neza inshingano bafite mu guhangana n’iyo mitwe.
Yagize ati:
“Ikibazo cya mbere ni umutekano ku mipaka yacu, muri Kivu y’Amajyaruguru na Ituri. Abayobozi bacu ba gisirikare bazi icyo bagomba gukora.”
Aya magambo agaragaza ko ubufatanye bwa gisirikare hagati ya FARDC na UPDF bukomeje gukomera, cyane cyane mu bikorwa byo kurwanya umutwe wa ADF umaze imyaka myinshi uteza umutekano muke muri ibyo bice.
Ku ruhande rwa RDC, Perezida Félix Tshisekedi yashimangiye ko igihugu cye giha agaciro gakomeye ituze n’umutekano mu karere k’Ibiyaga Bigari, aho yavuze ko amahoro arambye ari ingenzi mu iterambere ry’ubukungu n’imibereho y’abaturage.
Ikindi cyagarutsweho cyane muri ibi biganiro ni umushinga mushya wa peteroli uhuza RDC na Uganda.
Perezida Museveni yatangaje ko Perezida Tshisekedi yazanye igitekerezo cy’ingenzi kijyanye no gukoresha hamwe ububiko bwa peteroli buri ku mupaka w’ibihugu byombi.
Museveni yavuze ko hari ikigega cya peteroli gihuriweho n’ibihugu byombi, ariko Uganda ikaba yarageze kure yubaka umuyoboro wa peteroli ndetse n’uruganda rutunganya peteroli.
Yagize ati:
“Nyakubahwa Perezida yazanye igitekerezo cyiza cyane. Hari ububiko bwa peteroli buri muri Congo no muri Uganda, ariko umupaka ukanyura hagati. Yasabye ko kubera ko Uganda yamaze guteza imbere umuyoboro wa peteroli kandi ikaba iri kubaka uruganda rutunganya peteroli, Congo na yo yakwinjira muri uwo mushinga, kandi narabyemeye.”
Iyi gahunda ishobora gufungura icyiciro gishya cy’ubufatanye bw’ubukungu hagati y’ibihugu byombi, cyane cyane mu rwego rw’ingufu n’ubwikorezi.
Abasesenguzi bavuga ko niba uyu mushinga ushyizwe mu bikorwa neza, ushobora kugabanya ibiciro by’ingufu mu karere ndetse ugafasha RDC kubona uburyo bworoshye bwo kugeza peteroli ku masoko mpuzamahanga binyuze muri Uganda.
Muri iki gihe, umubano wa RDC na Uganda uri mu rwego rushya nyuma y’imyaka myinshi waranzwe no kutumvikana ku bibazo by’umutekano n’inyungu z’ubukungu mu Burasirazuba bwa Congo.
Kuva mu 2021, ibihugu byombi byatangiye ibikorwa bya gisirikare bihuriweho byo kurwanya ADF, ndetse hanatangizwa imishinga minini y’imihanda ihuza Uganda n’Uburasirazuba bwa RDC hagamijwe koroshya ubucuruzi.
Nubwo hari abakomeje kwibaza ku ruhare rw’ingabo za Uganda ku butaka bwa Congo ndetse n’ingaruka z’inyungu z’ubukungu mu karere, abayobozi b’ibihugu byombi bakomeje kugaragaza ko ubufatanye ari ingenzi mu gushaka amahoro arambye.
Minisitiri wa Leta ya Uganda ushinzwe ububanyi n’amahanga mu karere, John Mulimba, yavuze ko intego nyamukuru y’ibihugu byombi ari ugushimangira umutekano no guteza imbere imibereho y’abaturage.
Yagize ati:
“Intego yacu ni ugutanga uburumbuke ku baturage bacu no kurinda umutekano w’ingenzi w’ibihugu byombi.”
Gukomeza ubufatanye mu bya gisirikare, ubucuruzi, ibikorwa remezo ndetse na peteroli bishobora gutuma umubano wa Kampala na Kinshasa urushaho gukomera, mu gihe akarere k’Ibiyaga Bigari kagikomeje guhura n’ibibazo by’umutekano n’ihangana rya politiki.






